Radiodrama

Dramoplov

Od prve hrvatske radiodrame, emitirane 1927. godine, dramske emisije važna su sastavnica programa Hrvatskoga radija (Radija Zagreb), a njihova visoka umjetnička razina potvrđena je i brojnim nagradama na najuglednijim međunarodnim festivalima. Najvažnije o povijesti i sadašnjosti dramskoga programa Hrvatskoga radija doznajte na našim mrežnim stranicama pokrenutima u povodu devedesete obljetnice hrvatske radiodrame.

1926

Natječaj za radiodramski tekst 1926.

Natječaj za radiodramski tekst 1926.

Radio stanica Zagreb 4. prosinca 1926. objavljuje natječaj za izvorni radiodramski tekst.

Studio Radio Zagreba

Studio Radio Zagreba

Dramska je riječ od samih početaka prisutna na valovima Radio stanice Zagreb, koja je s emitiranjem započela 15. svibnja 1926. Pred mikrofonom profesionalni kazališni glumci interpretiraju ulomke  dramskih klasika.

1927

Ivo Šrepel

Ivo Šrepel

7. travnja 1927., od 20.30 do 20.45, na valovima Radio stanice Zagreb izvedena je prva hrvatska radiodrama.
Vatra Ive Šrepela pristigla je na natječaj pod pseudonimom Ivo Sanjić. Sve što o njoj  znamo poznato nam je iz osvrta u dnevnome tisku koji je među ostalim objavljivao reakcije zadovoljnih, ali i uzbuđenih slušatelja.  Neki su, naime, izišli na balkone na zagrebačkome Gornjem gradu misleći da je negdje buknuo požar.
Vatri su glumili: Vjekoslav Afrić, Jelena Bilbija, Božo Drnić i polaznici Državne glumačke škole. Redatelj drame bio je njezin autor  Ivo Šrepel.

Vatra (rekosntrukcija) - izvadak iz radiodrame Diptih 85

Placeholder image
Radijski studio Prisavlje

Radijski studio Prisavlje

U novinama se pojavljuje prvi kritički osvrt na dramsku izvedbu pred mikrofonom drame Zadnja noć Janka Jurkovića te novinske najave pokusa za emitiranje novih radiodrama među kojima i Smrt Majke Jugovića Ive Vojnovića. U njima nastupaju najistaknutija imena tadašnjega glumišta.

Smrt majke Jugovića - izvadak (Josip Pavić i Marija Ružička Strozzi)

Placeholder image

1928

placeholder image

Na Radiju Beč, u emisiji Radio Bühne, izvedena je Dubrovačka trilogija Ive Vojnovića. U suradnju s bečkom radiostanicom prijenos je omogućen telefonskom vezom.

1933

placeholder image

Osnovan je Dramski studio Radio stanice Zagreb.

placeholder image

Izvode se radijske prilagodbe dramskih djela i jednočinke Rudolfa Habeduša Katedralisa i Petra Petrovića Pecije, te lokalizacije francuskih bulevarskih komada.

1934

Studio u Nikolićevoj

Studio u Nikolićevoj

Iz skučenih prostorija na Markovu trgu radijska se postaja seli u veliki studio u Nikolićevoj 7 (današnja Teslina).

placeholder image

Natječaj za radiodramske tekstove raspisuje se u suradnji s Maticom hrvatskih kazališnih dobrovoljaca. Nagrađene tekstove izvede njezini članovi glumci i pjevači amateri. Natječaji se raspisuju i sljedećih godina kao dio redovite suradnje Matice i Radio stanice Zagreb.

1938

placeholder image

Ostvaren je rekordan broj dramskih emisija – emitirano ih je čak trideset!

placeholder image

Nastaju radiodrame namijenjene isključivo radiju kao što su Ulični fotograf Ernesta Radetića i Javlja se starinska ura Rudolfa Habeduša Katedralisa. Tekstovi tih dviju radiodrama najstariji su  sačuvani izvorni radiodramski tekstovi.

Izvadak iz radiodrame Diptih 85

Placeholder image

1940

placeholder image

Uz redovite nastupe zbora Matice hrvatskih kazališnih dobrovoljaca uprava Radio stanice Zagreb u više nastupa angažira novoosnovanu „neformalnu kazališnu skupinu“ Družinu mladih,  koja izvodi prvu europsku radiodramu Opasnost Richarda Hughesa te japansku dramu  Bubanj od damasta, obje u režiji Vlade Habuneka.
Počinje nacionalizacija i eksproprijacija Radio stanice Zagreb.

1941

placeholder image

Družina mladih 8. veljače 1941. izvodi izvorni radiodramski tekst Propast Ericha Schmidta, u režiji Vlade Habuneka.

Zgrada Radija Zagreb u Vlaškoj ulici 116

Zgrada Radija Zagreb u Vlaškoj ulici 116

Radi se u novim prostorijama u Vlaškoj ulici  (današnja Badelova zgrada).

1942-1945

Vojmil Rabadan

Vojmil Rabadan

Tijekom cijeloga razdoblja emitira se emisija Dramski četvrtak  čiji je urednik, glavni adaptator i redatelj Vojmil Rabadan, sastavljena uglavnom od radioobrada djela svjetske klasike i djela iz hrvatske  baštine, ali i novijega europskog i domaćeg repertoara u izvedbi prvaka Hrvatskoga narodnog kazališta iz Zagreba.

1944

placeholder image

Prva dramska emisija snimljena magnetofonom bila je komedija Momak od oka Fritza Petera Bucha emitirana 09. Studenog 1944. godine. Djelo je preveo Viktor Beck, obradio ga je za radio i režirao Vojmil Rabadan, a igrali su Nada Babić, Viktor Beck, Rudolf Kukić, Gizela Huml, Jozo Martinčević, Martin Matošević i Ante Kraljević. Majstor tona bio je Ivo Vuljević.

1946-1948

placeholder image

Audiciji za glumački studio Radija Zagreb pristupilo je 128 kandidata. Članovi studija postaju: Ivan Hetrich, Borislav Mrkšić, Maca Marković, Ljubiša Pavić, Nada Gregorić, Zvonimir Ferenčić i Koraljka Eicher.

Snimanje dramske emisije Radio Zagreba

Snimanje dramske emisije Radio Zagreba

Većinu radiodrama režira Mladen Škiljan. Obrade potpisuju Marijan Matković, Ivan Hetrich, Alka Škiljan i drugi. Repertoar se zasniva na djelima suvremenih ruskih i domaćih pisaca, ali i na svjetskih klasika, pa se izvode  Shawova, Twainova i Gogoljeva djela.

placeholder image

Objavljuje se natječaj za radiodramski tekst.

1949

Ivan Hetrich

Ivan Hetrich

Konvoj Ivana Hetricha i Bože Slanine emitira se 11. studenoga 1949. To je prva poslijeratna izvorna hrvatska radiodrama.

O dramskom studiju - iz dokumentarne radiodrame I ostat će zvuk

Placeholder image
Dječji dramski studio

Dječji dramski studio

Osniva se Dječji dramski studio koji vodi redateljica Tamara Srkulj.

O dječjem dramskom studiju - iz dokumentarne radiodrame I ostat će zvuk

Placeholder image

1950-te

placeholder image

Radiodramske izvedbe emitiraju se uživo, a repertoar je širokog žanrovskog raspona.

Radio u Jurišićevoj - iz dokumentarne radiodrame I ostat će zvuk

Placeholder image
placeholder image

Uredništvo i studiji smješteni su u zgradi u Jurišićevoj ulici.

placeholder image

Uz emisiju Radio drama (najstariju radiodramsku emisiju) 1954. godine uvodi se i emisija Radio igra.

placeholder image

Sredinom pedesetih pojavljuju se emisije znanstvenofantastičnoga i kriminalističkoga žanra te prvi likovi ljudi s društvene margine srodni likovima antikomada.

1957

placeholder image

26. listopada 1957. praizvedena je Mekana proljetna zemlja Zvonimira Bajsića. Iste je godine radiodrama izvedena na Radiju Prag, a 1958. godine na nizozemskome i danskome radiju.

Izvadak iz radiodrame Mekana proljetna zemlja

Placeholder image
Dramska režija

Dramska režija

Za radio počinje pisati veliki broj krugovaša i drugih afirmiranih književnika svih generacija.

1959

placeholder image

Nakon što je dobila domaća priznanja radiodrama Vojislava Kuzmanovića Ubio sam Petra izvodi se na njemačkome radiju, a zatim na švedskome (1961.), češkome i poljskome (1964.). Radiodrama Zore Dirnbach Sestre Barsalli emitira se na njemačkome, a potom francuskome i nizozemskome radiju. Dvije radiodrame Jože Horvata emitiraju se na slovačkome radiju.

Izvadak iz radiodrame Sestre Barsalli

Placeholder image

1959-1963

Snimanje radiodrame

Snimanje radiodrame

Međunarodna afirmacija hrvatske radiodrame dobiva na zamahu. Bajsićeve, Ivančeve, Slamnigove tekstove te tekstove Zore Dirnbach emitiraju mnoge europske radijske postaje.

placeholder image

Nagrada grada Zagreba dodjeljuje se radiodramskim ostvarenjima 1961. i 1963. godine.

placeholder image

Pokreću se nove radiodramske emisije: Mala radio scena (1960.) i Međuigra (1963.).

1960

placeholder image

Matija Koletić snima Hrvatsku rapsodiju Miroslava Krleže. To je veliki projekt u kojemu sudjeluje 40 glumaca i koji se snima u nekoliko dramskih i glazbenih studija u Šubićevoj ulici.

Izvadak iz radiodrame Hrvatska rapsodija

Placeholder image
placeholder image

Emitirana je Poruka s mjeseca Vojislava Kuzmanovića, prva znanstvenofantastična radiodrama.

1961

Čedo Prica

Čedo Prica

Čedo Prica dolazi na mjesto urednika dramske redakcije umjesto Frane Aduma.

placeholder image

Čedo Prica i Zvonimir Bajsić obraćaju se Samuelu Beckettu s molbom da im dopusti emitiranje svojih tekstova unutar skromnih financijskih sredstava koje Radio Zagreb može ponuditi. Beckett pristaje, pa se sljedećih godina izvode njegovi tekstovi Ugarci, Radio, Radio I, Radio II i Posljednja vrpca.

Pismo Samuelu Beckettu

Placeholder image
placeholder image

Počinje djelovanje Javne scene dramskog studija RTZ-a. Komorne izvedbe radiodramskih tekstova postavljaju se na scene zagrebačkih kazališta (najčešće na scenu Zagrebačkoga dramskog kazališta, današnje Gavelle).

Javna scena - izvadak iz dokumentarne radiodrame I ostat će zvuk

Placeholder image

1964

placeholder image

Emitira se prva filozofska radiodrama (Buđenje na kraju Vlade Gotovca) i prva radiodrama u stihu (Carev urar Ivana Slamniga).

placeholder image

Počinje preustroj Radija Zagreb koji omogućuje stvaranje posebne programske cjeline u kojoj će se ujediniti uređivačka i izvođačka sastavnica  radiodramskoga djelovanja.

1964–1971

Snimanje radiodramske emisije

Snimanje radiodramske emisije

Čak 60-ak hrvatskih pisaca tijekom ovog razdoblja piše za Radio Zagreb originalne radiodramske tekstove.

1965

placeholder image

Branko Hećimović postaje voditeljem Dramskoga studija Radija Zagreb te strukturira i unapređuje proizvodnju proširivanjem kruga glumaca, snimanjima u područnim radiostanicama, uvođenjem  novih emisija (Radio scene emisije koja se temelji na književnoj baštini i čiji je urednik Mate Ganza; Radio igre za djecu emisije koja dolazi u okrilje Dramskoga studija i čija je urednica Anita Kolesar), raspisivanjem natječaja za radiodramu, razmjenom tekstova, redatelja i stručnih posjeta s inozemnim radijskim postajama te emitiranjem emisija na trima mrežama i na Radiju Sljeme.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame I ostat će zvuk (Branko Hećimović)

Placeholder image
placeholder image

U travnju se u suradnji s tjednikom Telegram organizira rasprava o radiodrami, čiji se stenogram objavljuje u idućemu broju Telegrama.

Peti Tjedan radiodrame

Peti Tjedan radiodrame

U lipnju se na Trećemu programu Radija Zagreb, organizira Tjedan domaće radio drameTjedan je bio natjecateljskoga karaktera i održavao se i sljedećih godina.

Vanja Drach, Fabijan Šovagović i Neva Rošić na snimanju radiodrame

Vanja Drach, Fabijan Šovagović i Neva Rošić na snimanju radiodrame

Posljednja godina djelovanja Javne scene s premijerama Posljednja vrpca Samuela Becketta i Krik Ivice Ivanca.

Izvadak iz radiodrame Krik

Placeholder image

1966

placeholder image

Na natječaj za radiodramski tekst stižu 133 teksta. Prva nagrada dodijeljena je Galilejevu uzašašću Antuna Šoljana.

Antologija radiodrame

Antologija radiodrame

Tiska se Antologija radio drame, prva knjiga radiodramskih tekstova u Hrvatskoj.

Časopis Kolo

Časopis Kolo

Broj časopisa Kolo objavljen u svibnju 1966. posvećen je radiodrami.

Međunarodni natječaj za radiodramu

Međunarodni natječaj za radiodramu

15. prosinca 1966. raspisuje se prvi međunarodni natječaj (Prag-Varšava-Zagreb) za izvorni radiodramski tekst.

Međunarodni natječaj za radiodramski tekst - iz dokumentarne radiodrame I ostat će zvuk

Placeholder image
Matija Koletić, Emir Altić i Hrvoje Hegedušić

Matija Koletić, Emir Altić i Hrvoje Hegedušić

Godina s čak petnaest praizvedaba hrvatskih radiodrama!

1967

placeholder image

U lipnju su proglašeni rezultati međunarodnoga natječaja, a tri su nagrađena teksta objavljena u zborniku Radio drama 66'.

placeholder image

Objavljena je knjiga Borislava Mrkšića Poetika radio drame.

1968

Montaža dokumentarne radiodrame

Montaža dokumentarne radiodrame

Zvonimir Bajsić autor je prvog hrvatskog radiodramskog dokumentarca Zbogom te pokreće novu, dokumentarističku struju u hrvatskome radiodramskom stvaralaštvu. Ta se struja razvija paralelno s fikcijskom.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Zbogom

Placeholder image
Zbornik Radio drama 66'

Zbornik Radio drama 66'

Tiskan je zbornik Radio drama 66'.

placeholder image

Projekt međunarodnog natječaja Prag-Varšava – Zagreb zaustavlja se zbog ruske okupacije Čehoslovačke.

1970

placeholder image

Nagrada grada Zagreba dodijeljena je dramskoj redakciji Radija Zagreb „za uspjehe na afirmaciji radio dramskog stvaralaštva“.

placeholder image

Zvonimir Bajsić s tonskim majstorom Maksom Jurjevićem i glazbenom urednicom Jelkom Kušelj u emisiji urednice Drage Begović stvara eksperimentalnu radioigru Avant de Dormir.

1971

placeholder image

Mladen Rutić i Maks Jurjević na tragu Bajsićeva dokumentarizma stvaraju provokativni radiodramski dokumentarac – feature Prostorni kavez 1971. koji je emitiran u Radio igri urednice Drage Begović.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Prostorni kavez

Placeholder image
placeholder image

Branko Hećimović prestaje biti urednik Dramskoga studija. Marko Lehpamer postaje urednik Umjetničko-kulturnoga programa Radija Zagreb.

1972

placeholder image

Snima se prva stereofonska radiodrama. Riječ je o tekstu francuskog autora Georgesa Pereca Stroj. Redatelj je Matija Koletić, a tonski majstor Hrvoje Hegedušić. Isti će tandem stereofonska iskustva prenijeti u rad na Krležinu Michelangelu Buonarrotiu za koji Branko Hećimović potpisuje prvu stereofonsku adaptaciju.

Izvadak iz radiodrame Michelangelo Buonarroti

Placeholder image

1973-1974

Naslovnica materijala za festival

Naslovnica materijala za festival

Prva nagrada na festivalu Prix Italia pripala je dokumentarnoj radiodrami Zvonirmira Bajsića i Maksa Jurjevića Ad Libitum.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Ad libitum

Placeholder image

1975

Snimanje radiodrame na terenu

Snimanje radiodrame na terenu

Emitirane su 62 premijere radiodrama u vodećim radiodramskim emisijama i 28 premijera u emisiji Panoptikum. Toliko ih je otprilike bilo i u sljedeće dvije godine (1976. i 1977.).

Naslovnica materijala za festival

Naslovnica materijala za festival

Dokumentarna radiodrama Starolička patetična autora Čede Price, Zvonimira Bajsića i Maksa Jurjevića dobiva plaketu JRT-a za najbolju emisiju u cjelini te sudjeluje na festivalu Prix Italia, ali u kategoriji radiodrame jer autori ustraju na tome da je to, iako nije građena na tekstnom predlošku, radiodrama originalnog tona.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Starolička patetična

Placeholder image
placeholder image

Uvodi se praksa da se izbor tekstova iz suvremene hrvatske radiodramske produkcije daje na prevođenje i šalje u osamdesetak radiopostaja po cijelome svijetu.

placeholder image

Voditelj programa postaje pisac Kazimir Klarić.

1977

placeholder image

Prvi radiodramski susreti u Stubičkim Toplicama okupljaju mlade pisce, redatelje i studente režije, te djelatnike Umjetničkoga programa koji stvaraju radiodramsku produkciju.

1978

Časopis Republika

Časopis Republika

Objavljen je broj časopisa Republika koji tematizira nova iskustva radiodrame.

1979-1982

Dodjela nagrade Prix Futura u Berlinu

Dodjela nagrade Prix Futura u Berlinu

Na festivalu Prix Futura u Berlinu 1979. specijalna UNESCO-ova nagrada dodjeljuje se dokumentarnoj radiodrami Mladen Rutića i Vite Gospodnetića Ljudski zrak.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Ljudski zrak

Placeholder image
placeholder image

Dokumentarna radiodrama Mladena Rutića i Vite Gospodnetića Vikend nagrađena je prvom nagradom na festivalu Prix Futura 1981. godine.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Vikend

Placeholder image
placeholder image

Nagrada Premios Ondas dodijeljena je dokumentarnoj radiodrami Zvonimira Bajsića i Maksa Jurjevića Imam bebu koja govori.

Izvadak iz radiodrame Imam bebu koja govori

Placeholder image
placeholder image

Ladislav Vindakijević na brdu Kalnik snima Krležina Hrvatskoga boga Marsa za emisiju Mala scena urednice Rose Lozice. U snimanju sudjeluje više od 20 glumaca, dva majstora tona, (Hrvoje Hegedušić i Ivica Kasumović), a vojska pruža logističku podršku.

Izvadak iz radiodrame Hrvatski bog Mars

Placeholder image

1985

placeholder image

Čovjek koji je spasio Nizozemsku Antuna Šoljana u režiji Zvonimira Bajsića dobiva nagradu na festivalu Prix Futura.

Izvadak iz radiodrame Čovjek koji je spasio Nizozemsku

Placeholder image

1986

Zvonimir Bajsić i Maskim Jurjević

Zvonimir Bajsić i Maskim Jurjević

Praško proljeće '84. Zvonimira Bajsića i Maksima Jurjevića na Međunarodnome festivalu dokumentarne radio drame Fedor osvaja prvu nagradu.

1989

placeholder image

Ovdje Radio Agram Dragutina Klobučara, Mire Pijace i Zorice Radaković dobiva prvu nagradu na Međunarodnome festivalu dokumentarne radio drame Fedor.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Ovdje Radio Agram

Placeholder image
placeholder image

Mladen Rutić, Anka Savić i Davor Rocco realiziraju ars akustičnu dokumentarnu radiodramu Molitva. Primjer je to inovativne zvukovne kreacije podržane novom, digitalnom tehnologijom.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Molitva

Placeholder image
placeholder image

Redakcija programa seli se u Dežmanovu ulicu, a snimanje se nastavlja u studijima u Šubićevoj.

1991

placeholder image

Počinje snimanje ciklusa emisija Jer meni treba odgovor – svjedočanstva o ratu koji okuplja sve autore Dramskoga programa u projektu stvaranja kratkih emisija kojima se daje umjetnički komentar ratnoga zbivanja. Ciklus prema ideji redateljice Ranke Mesarić uređivala Mani Gotovac.

placeholder image

Emitiraju se dokumentarne radiodrame Dragutina Klobučara i Mire Pijace s temom rata, nastale u ratnome okružju: Tigrovi, Plač none Mare.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Tigrovi

Placeholder image
Izdanja biblioteke Hrvatski radio

Izdanja biblioteke Hrvatski radio

Izlazi knjiga Hrvatska radio- drama 1990/1991, prva u nizu izdanja Dramskoga programa u sklopu biblioteke Hrvatski radio.

placeholder image

Urednik programa postaje redatelj Josip Meštrović.

placeholder image

Emisija Četvorica u mraku Tomislava Jageca, Darka Rundeka i Anke Savić nagrađena je drugom nagradom na natjecanju Ake Blomstrom Memorial Prize.

1992

placeholder image

Utemeljen je nacionalni festival hrvatske radiodrame kao dio kazališnoga festivala Marulićevi dani u Splitu. U tom se obliku održava do 1996.

placeholder image

Međunarodnim nagradama i priznanjima ovjenčane su emisije Darka Tralića i Kreše Osmana Hrvatski radio – zapisi iz Domovinskog rata, te Dragutina Klobučara i Mire Pijace Sineki (Prix Italia, druga nagrada za dokumentarnu radio dramu)

1993-1996

placeholder image

Ples mrtvaca Mladen Rutića i Vite Gospodnetića na berlinskom festivalu dobiva Specijalnu nagradu UNESCO-a.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Ples mrtvaca

Placeholder image
placeholder image

Dokumentarna radiodrama Zagrebačke vedute – Jelačić plac (Rutić, Mahovlić, Rocco, Glowatzky) osvojila je kao najbolje djelo u cjelini na festivalu u Tokiju - III. Morishige Award International Audio-drama Contest.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Zagrebačke vedute - Jelačić plac

Placeholder image
placeholder image

Radiodramski program počinje se snimati u studijima na Prisavlju.

placeholder image

Godine 1995. pokrenuta je emisija Ars Acustica urednice Adriane Kramarić.

1996

placeholder image

Nagradu U. R. T. I. za kratku formu dokumentarnoga karaktera dobila je emisija Svatko je imao svoje mjesto autorica Nade Zoričić, Jasne Mesarić i Delke Lambaše Milanov.

placeholder image

Pokrenuta je emisija Radio napetica iliti krimić urednika Mate Matišića.

1997

Festival Prix Marulić - slušanja na otvorenom

Festival Prix Marulić - slušanja na otvorenom

Od 15. do 21. travnja 1997. na Hvaru je održan prvi Međunarodni festival igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić – Starim tekstovima u pohode. Prvi festival okupio je 16 radiopostaja iz 14 zemalja s ukupno 19 emisija.

placeholder image

Dokumentarna radiodrama Od Hvara oblutak nagrađena je trećom nagradom na Festivalu Prix Marulić.

1998

placeholder image

Dokumentarna radio drama Terra incognita Ranke Mesarić i Anke Savić nagrađena je drugom nagradom na Festivalu Prix Marulić.

1999

placeholder image

Nagradom U. R. T. I. nagrađena je dokumentarna radiodrama Zavjet moru ili Noina arka za treći milenij Darka Tralića.

placeholder image

Na Festivalu Prix Marulić radiodrama Kruva bez motike prema dramatizaciji Nives Madunić, a u režiji Vedrane Vrhovnik nagrađena je trećom nagradom.

Izvadak iz radiodrame Kruva bez motike

Placeholder image

2000

placeholder image

EBU je proglasio 2000. godinu godinom hrvatske radiodrame.

placeholder image

Urednik je programa Mate Matišić.

placeholder image

Dokumentarna radiodrama Za križon Lade Martinac Kralj, Mire Pijace i Ljube Pauzina nagrađena je drugom nagradom na Festivalu Prix Marulić.

2001

placeholder image

Radiodrama Lopudska sirotica urednika i dramatizatora Hrvoja Ivankovića, a u režiji Biserke Vučković osvojila je Grand Prix Marulić.

Izvadak iz radiodrame Lopudska sirotica

Placeholder image
placeholder image

Branimir Bošnjak postaje glavnim urednikom programa.

2002

placeholder image

Na Festivalu Prix Marulić trećom su nagradom nagrađene radiodrama nastala dramatizacijom Apulejeva Zlatna magaraca redateljice Jasne Mesarić i dramatizatorice i urednice Nade Zoričić te dokumentarna radiodrama Mire Pijace U potrazi za kamenom ljepotom urednika Ljube Pauzina.

placeholder image

Radiodrama Filipa Šovagovića Cigla nagrađena je prvom nagradom na Festivalu Prix Italia.
Redateljica radiodrame je Vedrana Vrhovnik, majstorica tona Nedjeljka Lambaša Milanov, glazbena urednica Adriana Kramarić, a urednik emisije Radio igra Hrvoje Ivanković.

2004

placeholder image

Radioigra za mlade Vedrane Vrhovnik Kako sam bježala nagrađena je kao najbolja emisija za mlade na Festivalu Prix Ex Aequo u Bratislavi.
Redateljica je Vedrana Vrhovnik, majstori tona Miro Pijaca i Marija Pečnik Kvesić, glazbena urednica Adriana Kramarić , a urednica emisije Radioigra za djecu i mlade Lada Martinac Kralj.

2005

placeholder image

Počinje emitiranje Kutića poezije, emisije koja je osmišljena kao dodatak emisiji Radioigra za djecu i koja naknadno dobiva status samostalne emisije. Njezina je urednica Lada Martinac Kralj.

Kutić poezije - izvadak iz emisije Tri mesara

Placeholder image
placeholder image

Uredništvo Dramskoga programa dobiva radne prostorije na Prisavlju.

2008

placeholder image

Na festivalu Prix Italia prvu nagradu osvaja radiodrama Istinite pripovijesti prema istoimenome djelu grčkoga pisca Lukijana i dokumentarna radiodrama Nikice Kolobučara Leon i Kata.

Istinite pripovijesti

Placeholder image

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Leon i Kata

Placeholder image
placeholder image

Prva nagrada za redateljsko ostvarenje na festivalu radioigre za djecu i mlade Prix Aequo u Bratislavi pripala je Mislavu Brečiću za Tri mušketira.

placeholder image

Željka Turčinović postaje glavnom urednicom Dramskoga programa.

2009

placeholder image

Počinje se emitirati Etno fantastika, nova emisija kratkih radiodramskih oblika. Ciklus je osmislila i do 2012. godine uređivala Nada Zoričić.

placeholder image

Druga nagrada na Festivalu Prix Marulić u kategoriji male forme dodijeljena je emisiji Od babe ki je coprala i poslala stršene na Francuze redatelja Darka Tralića.
Treća nagrada na Festivalu Prix Marulić u kategoriji male forme dodijeljena je emisiji Sujenice u režiji Jasne Mesarić.

placeholder image

Emisija Megali idea – megali katastrofi Arisa Angelisa i urednika Ljube Pauzina nagrađena je trećom nagradom na Prix Maruliću u kategoriji dokumentarne radiodrame.

2010

placeholder image

Posebna nagrada Predsjednika Republike Italije na festivalu Prix Italia dodijeljena je radiodrami Jerihonska ruža Diane Meheik u režiji Anice Tomić.

Izvadak iz radiodrame Jerihonska ruža

Placeholder image

2011

placeholder image

Nagrada Hrvatskoga glumišta dodijeljena je Dramskomu programu Hrvatskoga radija za poseban doprinos kazališnoj umjetnosti.

2012

placeholder image

Prva nagrada na Festivalu Prix Marulić u kategoriji kratkih oblika pripala je Glagoljonu Stephanie Jamnicky i Zorana Sajka.

Glagoljon

Placeholder image
placeholder image

Radioigra za mlade Imaš fejs? nastala prema istoimenome romanu za mlade Jasminke Tihi Stepanić nagrađena je posebnom nagradom slovačkoga ogranka IBBY-ja kao najbolja adaptacija knjiženoga predloška radiju. Emisiju je režirao Mislav Brečić, a roman dramatizirala urednica emisije Nives Madunić Barišić.

placeholder image

Pokrenuta je nova emisija na Prvome programu Hrvatskoga radija Male forme čija je urednica Željka Turčinović.

2013

placeholder image

Emisija Glagoljon, Stephanie Jamnicky i Zorana Sajka iz ciklusa Ars acustica urednice Adriane Kramarić dobiva i prvu nagradu na festivalu Prix Nova u Bukureštu.

placeholder image

Nakon uvođenja novoga ustroja Hrvatske radiotelevizije Dramski program Hrvatskoga radija spaja se s Dramskim programom Hrvatske televizije u Produkcijski odjel Drama.

2014

Dodjela nagrada Prix Nova

Dodjela nagrada Prix Nova

Emisija Kolo od dana iz ciklusa Etno fantastika u režiji Jasne Mesarić i adaptaciji urednice emisije Nade Zoričić dobila je treću nagradu u kategoriji malih formi na Festivalu Prix Nova u Bukureštu.

Etno fantastika - izvadak iz emisije Kolo od dana

Placeholder image

2016

placeholder image

U suradnji s Dokumentarnim programom Hrvatske televizije u sklopu obilježavanja 90 godina postojanja Hrvatskoga radija i 60 godina postojanja Hrvatske televizije snimljen je dokumentarni televizijski film Prisloni uho, čija je tema povijest hrvatske radiodrame i dramskoga programa.

placeholder image

Emisija iz ciklusa Ars acustica 1914 i dalje Marije Pečnik Kvesić osvojila je Grand Prix na Festivalu Prix Marulić u kategoriji malih formi.

Ars acustica - izvadak iz emisije 1914. i dalje

Placeholder image
placeholder image

Na Drugome programu Hrvatskoga radija pokrenuta je nova emisija pod nazivom KriK krimić i komedija u kojoj se donose premijerni naslovi, ali i nastavaljaju emitirati emisije iz ciklusa Panoptikum i Napetica. Urednica je emisije Nives Madunić Barišić.

placeholder image

I ostat će zvuk – grupni portret s radiodramama, dokumentarna radiodrama u dva dijela o povijesti dramskoga programa, autorica Lade Martinac Kralj i Marije Pečnik Kvesić okupila je tridesetak svjedočenja radiodramskih stvaralaca od 50-tih godina prošloga stoljeća do danas.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame I ostat će zvuk

Placeholder image
placeholder image

Rukovoditeljica Produkcijskoga odjela Drama postaje Nives Madunić Barišić.

2017

Prix Nova 2017.

Prix Nova 2017.

Emisija Notturno, autorska reinterpretacija istoimene pjesme Vladimira Vidrića, nagrađena je drugom nagradom na Festivalu Prix Nova u kategoriji malih formi. Redateljica emisije je urednica Katja Šimunić, majstori tona Marija Pečnik Kvesić i Zoran Brajević, a skladatelj je Maro Market.

Mala forma - izvadak iz emisije Notturno

Placeholder image
Foto: 1

Foto: 1

Pokrenute su mrežne stranice Radiodrama u okviru HRT-ove stranice obljetnica.hrt.hr

Projektom zajedničkoga naziva I ostat će zvuk tijekom cijele godine Dramski program Hrvatskoga radija obilježavao je 90 godina radiodramskoga programa HRT-a.

Bila je to prigoda da se izađe izvan etera i mnogim multimedijskim aktivnostima i slušaonicama podsjeti na radiodramu kao važan umjetnički oblik koji podjednako baštini tradiciju i afirmira suvremenost s pomoću vrhunskih djela domaće i svjetske literature.

Na 27. Marulićevim danima u Splitu 23. travnja od 20 sati Dramski program predstavio se multimedijalnim programom sastavljenim od ars akustične instalacije u predvorju splitskoga HNK-a, kratkog predavanja ozvučenog ulomcima današnjih radiodrama na Sceni 55, a vrhunac večeri bila je slušaonica radiodrame Fronta,  nastale prema satiričnom romanu Ante Neimarevića 1914. ‒ 1918.  u režiji Darka Tralića.

Autorica i voditeljica programa bila je dramaturginja i urednica Lada Martinac Kralj.

Iz dokumentarne radiodrame I ostat će zvuk - 3. dio

Placeholder image
Glazbodram - MSU

Glazbodram - MSU

Glavni događaj obljetničke 2017. bila je svečanost u Muzeju suvremene umjetnosti 23. listopada.

Program je osmišljen kao prisjećanje na najvažnije autore i radove koji su obilježili Dramski program Hrvatskoga radija uz istodobno predstavljanje kreativnosti sadašnjih zaposlenika.

U predvorju Muzeja goste je u svečanost uveo program pod nazivom Dramofon ‒ kolaž ulomaka iz emisija koje čine produkciju Dramskoga programa Hrvatskoga radija.

U dvorani Gorgona glazbeni dramaturzi Adriana Kramarić, Franka Meštrović i Maro Market izveli su glazbeno-scenski program dramaturgije uživo pod nazivom Glazbodram, nakon čega je slijedio Dramoplov kojim su gledatelje proveli glumci Jelena Miholjević i Mladen Vasary .

Naposljetku su na platou ispred Muzeja Damir Bartol Indoš, Tanja Vrvilo i majstorica tona Lana Deban izveli radiofonski performans Ludbreške rode.

2018

Vesna Mačković - New York

Vesna Mačković - New York

Emisija iz ciklusa Ars Acustica Krleža stani u red! autorice Vesne Mačković, majstorice tona Katarine Račić te urednice Adriane Kramarić osvojila je u New Yorku Međunarodnu nagradu studentskoga ocjenjivačkog suda za audiofikciju The Sarah Laurence College International Audio Fiction Award!

 

placeholder image

Emisija iz ciklusa Ars Acustica Perunovi kamenovi osvojila je Grand Prix Marulić na festivalu Prix Marulić u kategoriji kratkih formi. Autorica je Irena Plejić Premec, majstor tona Hrvoje Hanzec, a urednica Adriana Kramarić.

Izvadak iz Ars acustice Perunovi kamenovi

Placeholder image
New York

New York

Emisija iz ciklusa Radio atelje Svijet je okrugao, zasnovana na kratkom romanu Gertrude Stein, nominirana je za nagradu NEWYORKFESTIVALS RADIO AWARDS 2018. Roman je s engleskog jezika prevela Saša Čohar Mančić, dramaturginja i urednica je Katja Šimunić, skladatelj Maro Market, majstori tona su Miro Pijaca i Marijana Begović te redateljica Stephanie Jamnicky.

Izvadak iz radio drame Svijet je okrugao

Placeholder image
Prix Ex Aequo - Bratislava

Prix Ex Aequo - Bratislava

Emisija iz ciklusa Radioigra za djecu i mlade Vitez na pola osvojila je nagradu Prix Ex Aequo za najbolju radiodramu za mlade na istoimenom festivalu u Bratislavi. Autor dramskog teksta je Ivor Martinić, redatelj Mislav Brečić, majstor tona Tomislav Šamec, skladatelj originalne glazbe Stanislav Kovačić, a dramaturginja i urednica emisije je Nives Madunić Barišić. 

Izvadak iz radioigre Vitez na pola

Placeholder image