Radio stanica Zagreb 4. prosinca 1926. objavljuje natječaj za izvorni radiodramski tekst.

Dramska je riječ od samih početaka prisutna na valovima Radio stanice Zagreb, koja je s emitiranjem započela 15. svibnja 1926. Pred mikrofonom profesionalni kazališni glumci interpretiraju ulomke  dramskih klasika.

7. travnja 1927., od 20.30 do 20.45, na valovima Radio stanice Zagreb izvedena je prva hrvatska radiodrama.
Vatra Ive Šrepela pristigla je na natječaj pod pseudonimom Ivo Sanjić. Sve što o njoj  znamo poznato nam je iz osvrta u dnevnome tisku koji je među ostalim objavljivao reakcije zadovoljnih, ali i uzbuđenih slušatelja.  Neki su, naime, izišli na balkone na zagrebačkome Gornjem gradu misleći da je negdje buknuo požar.
U Vatri su glumili: Vjekoslav Afrić, Jelena Bilbija, Božo Drnić i polaznici Državne glumačke škole. Redatelj drame bio je njezin autor  Ivo Šrepel.

U novinama se pojavljuje prvi kritički osvrt na dramsku izvedbu pred mikrofonom drame Zadnja noć Janka Jurkovića te novinske najave pokusa za emitiranje novih radiodrama među kojima i Smrt Majke Jugovića Ive Vojnovića. U njima nastupaju najistaknutija imena tadašnjega glumišta.

Na Radiju Beč, u emisiji Radio Bühne, izvedena je Dubrovačka trilogija Ive Vojnovića. U suradnju s bečkom radiostanicom prijenos je omogućen telefonskom vezom.

Osnovan je Dramski studio Radio stanice Zagreb.

Izvode se radijske prilagodbe dramskih djela i jednočinke Rudolfa Habeduša Katedralisa i Petra Petrovića Pecije, te lokalizacije francuskih bulevarskih komada.

Iz skučenih prostorija na Markovu trgu radijska se postaja seli u veliki studio u Nikolićevoj 7 (današnja Teslina).

Natječaj za radiodramske tekstove raspisuje se u suradnji s Maticom hrvatskih kazališnih dobrovoljaca. Nagrađene tekstove izvede njezini članovi glumci i pjevači amateri. Natječaji se raspisuju i sljedećih godina kao dio redovite suradnje Matice i Radio stanice Zagreb.

Ostvaren je rekordan broj dramskih emisija – emitirano ih je čak trideset!

Nastaju radiodrame namijenjene isključivo radiju kao što su Ulični fotograf Ernesta Radetića i Javlja se starinska ura Rudolfa Habeduša Katedralisa. Tekstovi tih dviju radiodrama najstariji su  sačuvani izvorni radiodramski tekstovi.

Uz redovite nastupe zbora Matice hrvatskih kazališnih dobrovoljaca uprava Radio stanice Zagreb u više nastupa angažira novoosnovanu „neformalnu kazališnu skupinu“ Družinu mladih,  koja izvodi prvu europsku radiodramu Opasnost Richarda Hughesa te japansku dramu  Bubanj od damasta, obje u režiji Vlade Habuneka.
Počinje nacionalizacija i eksproprijacija Radio stanice Zagreb.

Družina mladih 8. veljače 1941. izvodi izvorni radiodramski tekst Propast Ericha Schmidta, u režiji Vlade Habuneka.

Radi se u novim prostorijama u Vlaškoj ulici  (današnja Badelova zgrada).

Tijekom cijeloga razdoblja emitira se emisija Dramski četvrtak  čiji je urednik, glavni adaptator i redatelj Vojmil Rabadan, sastavljena uglavnom od radioobrada djela svjetske klasike i djela iz hrvatske  baštine, ali i novijega europskog i domaćeg repertoara u izvedbi prvaka Hrvatskoga narodnog kazališta iz Zagreba.

Prva dramska emisija snimljena magnetofonom bila je komedija Momak od oka Fritza Petera Bucha emitirana 09. Studenog 1944. godine. Djelo je preveo Viktor Beck, obradio ga je za radio i režirao Vojmil Rabadan, a igrali su Nada Babić, Viktor Beck, Rudolf Kukić, Gizela Huml, Jozo Martinčević, Martin Matošević i Ante Kraljević. Majstor tona bio je Ivo Vuljević.

Audiciji za glumački studio Radija Zagreb pristupilo je 128 kandidata. Članovi studija postaju: Ivan Hetrich, Borislav Mrkšić, Maca Marković, Ljubiša Pavić, Nada Gregorić, Zvonimir Ferenčić i Koraljka Eicher.

Većinu radiodrama režira Mladen Škiljan. Obrade potpisuju Marijan Matković, Ivan Hetrich, Alka Škiljan i drugi. Repertoar se zasniva na djelima suvremenih ruskih i domaćih pisaca, ali i na svjetskih klasika, pa se izvode  Shawova, Twainova i Gogoljeva djela.

Objavljuje se natječaj za radiodramski tekst.

Konvoj Ivana Hetricha i Bože Slanine emitira se 11. studenoga 1949. To je prva poslijeratna izvorna hrvatska radiodrama.

Osniva se Dječji dramski studio koji vodi redateljica Tamara Srkulj.

Radiodramske izvedbe emitiraju se uživo, a repertoar je širokog žanrovskog raspona.

Uredništvo i studiji smješteni su u zgradi u Jurišićevoj ulici.

Uz emisiju Radio drama (najstariju radiodramsku emisiju) 1954. godine uvodi se i emisija Radio igra.

Sredinom pedesetih pojavljuju se emisije znanstvenofantastičnoga i kriminalističkoga žanra te prvi likovi ljudi s društvene margine srodni likovima antikomada.

26. listopada 1957. praizvedena je Mekana proljetna zemlja Zvonimira Bajsića. Iste je godine radiodrama izvedena na Radiju Prag, a 1958. godine na nizozemskome i danskome radiju.

Za radio počinje pisati veliki broj krugovaša i drugih afirmiranih književnika svih generacija.

Nakon što je dobila domaća priznanja radiodrama Vojislava Kuzmanovića Ubio sam Petra izvodi se na njemačkome radiju, a zatim na švedskome (1961.), češkome i poljskome (1964.). Radiodrama Zore Dirnbach Sestre Barsalli emitira se na njemačkome, a potom francuskome i nizozemskome radiju. Dvije radiodrame Jože Horvata emitiraju se na slovačkome radiju.

Međunarodna afirmacija hrvatske radiodrame dobiva na zamahu. Bajsićeve, Ivančeve, Slamnigove tekstove te tekstove Zore Dirnbach emitiraju mnoge europske radijske postaje.

Nagrada grada Zagreba dodjeljuje se radiodramskim ostvarenjima 1961. i 1963. godine.

Pokreću se nove radiodramske emisije: Mala radio scena (1960.) i Međuigra (1963.).

Matija Koletić snima Hrvatsku rapsodiju Miroslava Krleže. To je veliki projekt u kojemu sudjeluje 40 glumaca i koji se snima u nekoliko dramskih i glazbenih studija u Šubićevoj ulici.

Emitirana je Poruka s mjeseca Vojislava Kuzmanovića, prva znanstvenofantastična radiodrama.

Čedo Prica dolazi na mjesto urednika dramske redakcije umjesto Frane Aduma.

Čedo Prica i Zvonimir Bajsić obraćaju se Samuelu Beckettu s molbom da im dopusti emitiranje svojih tekstova unutar skromnih financijskih sredstava koje Radio Zagreb može ponuditi. Beckett pristaje, pa se sljedećih godina izvode njegovi tekstovi Ugarci, Radio, Radio I, Radio II i Posljednja vrpca.

Počinje djelovanje Javne scene dramskog studija RTZ-a. Komorne izvedbe radiodramskih tekstova postavljaju se na scene zagrebačkih kazališta (najčešće na scenu Zagrebačkoga dramskog kazališta, današnje Gavelle).

Emitira se prva filozofska radiodrama (Buđenje na kraju Vlade Gotovca) i prva radiodrama u stihu (Carev urar Ivana Slamniga).

Počinje preustroj Radija Zagreb koji omogućuje stvaranje posebne programske cjeline u kojoj će se ujediniti uređivačka i izvođačka sastavnica  radiodramskoga djelovanja.

Čak 60-ak hrvatskih pisaca tijekom ovog razdoblja piše za Radio Zagreb originalne radiodramske tekstove.

Branko Hećimović postaje voditeljem Dramskoga studija Radija Zagreb te strukturira i unapređuje proizvodnju proširivanjem kruga glumaca, snimanjima u područnim radiostanicama, uvođenjem  novih emisija (Radio scene emisije koja se temelji na književnoj baštini i čiji je urednik Mate Ganza; Radio igre za djecu emisije koja dolazi u okrilje Dramskoga studija i čija je urednica Anita Kolesar), raspisivanjem natječaja za radiodramu, razmjenom tekstova, redatelja i stručnih posjeta s inozemnim radijskim postajama te emitiranjem emisija na trima mrežama i na Radiju Sljeme.

U travnju se u suradnji s tjednikom Telegram organizira rasprava o radiodrami, čiji se stenogram objavljuje u idućemu broju Telegrama.

U lipnju se na Trećemu programu Radija Zagreb, organizira Tjedan domaće radio drame. Tjedan je bio natjecateljskoga karaktera i održavao se i sljedećih godina.

Posljednja godina djelovanja Javne scene s premijerama Posljednja vrpca Samuela Becketta i Krik Ivice Ivanca.

Na natječaj za radiodramski tekst stižu 133 teksta. Prva nagrada dodijeljena je Galilejevu uzašašću Antuna Šoljana.

Tiska se Antologija radio drame, prva knjiga radiodramskih tekstova u Hrvatskoj.

Broj časopisa Kolo objavljen u svibnju 1966. posvećen je radiodrami.

15. prosinca 1966. raspisuje se prvi međunarodni natječaj (Prag-Varšava-Zagreb) za izvorni radiodramski tekst.

Godina s čak petnaest praizvedaba hrvatskih radiodrama!

U lipnju su proglašeni rezultati međunarodnoga natječaja, a tri su nagrađena teksta objavljena u zborniku Radio drama 66'.

Objavljena je knjiga Borislava Mrkšića Poetika radio drame.

Zvonimir Bajsić autor je prvog hrvatskog radiodramskog dokumentarca Zbogom te pokreće novu, dokumentarističku struju u hrvatskome radiodramskom stvaralaštvu. Ta se struja razvija paralelno s fikcijskom.

Tiskan je zbornik Radio drama 66'.

Projekt međunarodnog natječaja Prag-Varšava – Zagreb zaustavlja se zbog ruske okupacije Čehoslovačke.

Nagrada grada Zagreba dodijeljena je dramskoj redakciji Radija Zagreb „za uspjehe na afirmaciji radio dramskog stvaralaštva“.

Zvonimir Bajsić s tonskim majstorom Maksom Jurjevićem i glazbenom urednicom Jelkom Kušelj u emisiji urednice Drage Begović stvara eksperimentalnu radioigru Avant de Dormir.

Mladen Rutić i Maks Jurjević na tragu Bajsićeva dokumentarizma stvaraju provokativni radiodramski dokumentarac – feature Prostorni kavez 1971. koji je emitiran u Radio igri urednice Drage Begović.

Branko Hećimović prestaje biti urednik Dramskoga studija. Marko Lehpamer postaje urednik Umjetničko-kulturnoga programa Radija Zagreb.

Snima se prva stereofonska radiodrama. Riječ je o tekstu francuskog autora Georgesa Pereca Stroj. Redatelj je Matija Koletić, a tonski majstor Hrvoje Hegedušić. Isti će tandem stereofonska iskustva prenijeti u rad na Krležinu Michelangelu Buonarrotiu za koji Branko Hećimović potpisuje prvu stereofonsku adaptaciju.

Prva nagrada na festivalu Prix Italia pripala je dokumentarnoj radiodrami Zvonirmira Bajsića i Maksa Jurjevića Ad Libitum.

Emitirane su 62 premijere radiodrama u vodećim radiodramskim emisijama i 28 premijera u emisiji Panoptikum. Toliko ih je otprilike bilo i u sljedeće dvije godine (1976. i 1977.).

Dokumentarna radiodrama Starolička patetična autora Čede Price, Zvonimira Bajsića i Maksa Jurjevića dobiva plaketu JRT-a za najbolju emisiju u cjelini te sudjeluje na festivalu Prix Italia, ali u kategoriji radiodrame jer autori ustraju na tome da je to, iako nije građena na tekstnom predlošku, radiodrama originalnog tona.

Uvodi se praksa da se izbor tekstova iz suvremene hrvatske radiodramske produkcije daje na prevođenje i šalje u osamdesetak radiopostaja po cijelome svijetu.

Voditelj programa postaje pisac Kazimir Klarić.

Prvi radiodramski susreti u Stubičkim Toplicama okupljaju mlade pisce, redatelje i studente režije, te djelatnike Umjetničkoga programa koji stvaraju radiodramsku produkciju.

Objavljen je broj časopisa Republika koji tematizira nova iskustva radiodrame.

Na festivalu Prix Futura u Berlinu 1979. specijalna UNESCO-ova nagrada dodjeljuje se dokumentarnoj radiodrami Mladen Rutića i Vite Gospodnetića Ljudski zrak.

Dokumentarna radiodrama Mladena Rutića i Vite Gospodnetića Vikend nagrađena je prvom nagradom na festivalu Prix Futura 1981. godine.

Nagrada Premios Ondas dodijeljena je dokumentarnoj radiodrami Zvonimira Bajsića i Maksa Jurjevića Imam bebu koja govori.

Ladislav Vindakijević na brdu Kalnik snima Krležina Hrvatskoga boga Marsa za emisiju Mala scena urednice Rose Lozice. U snimanju sudjeluje više od 20 glumaca, dva majstora tona, (Hrvoje Hegedušić i Ivica Kasumović), a vojska pruža logističku podršku.

Čovjek koji je spasio Nizozemsku Antuna Šoljana u režiji Zvonimira Bajsića dobiva nagradu na festivalu Prix Futura.

Praško proljeće '84. Zvonimira Bajsića i Maksima Jurjevića na Međunarodnome festivalu dokumentarne radio drame Fedor osvaja prvu nagradu.

Ovdje Radio Agram Dragutina Klobučara, Mire Pijace i Zorice Radaković dobiva prvu nagradu na Međunarodnome festivalu dokumentarne radio drame Fedor.

Mladen Rutić, Anka Savić i Davor Rocco realiziraju ars akustičnu dokumentarnu radiodramu Molitva. Primjer je to inovativne zvukovne kreacije podržane novom, digitalnom tehnologijom.

Redakcija programa seli se u Dežmanovu ulicu, a snimanje se nastavlja u studijima u Šubićevoj.

Počinje snimanje ciklusa emisija Jer meni treba odgovor – svjedočanstva o ratu koji okuplja sve autore Dramskoga programa u projektu stvaranja kratkih emisija kojima se daje umjetnički komentar ratnoga zbivanja. Ciklus prema ideji redateljice Ranke Mesarić uređivala Mani Gotovac.

Emitiraju se dokumentarne radiodrame Dragutina Klobučara i Mire Pijace s temom rata, nastale u ratnome okružju: Tigrovi, Plač none Mare.

Izlazi knjiga Hrvatska radio- drama 1990/1991, prva u nizu izdanja Dramskoga programa u sklopu biblioteke Hrvatski radio.

Urednik programa postaje redatelj Josip Meštrović.

Emisija Četvorica u mraku Tomislava Jageca, Darka Rundeka i Anke Savić nagrađena je drugom nagradom na natjecanju Ake Blomstrom Memorial Prize.

Utemeljen je nacionalni festival hrvatske radiodrame kao dio kazališnoga festivala Marulićevi dani u Splitu. U tom se obliku održava do 1996.

Međunarodnim nagradama i priznanjima ovjenčane su emisije Darka Tralića i Kreše Osmana Hrvatski radio – zapisi iz Domovinskog rata, te Dragutina Klobučara i Mire Pijace Sineki (Prix Italia, druga nagrada za dokumentarnu radio dramu)

Ples mrtvaca Mladen Rutića i Vite Gospodnetića na berlinskom festivalu dobiva Specijalnu nagradu UNESCO-a.

Dokumentarna radiodrama Zagrebačke vedute – Jelačić plac (Rutić, Mahovlić, Rocco, Glowatzky) osvojila je kao najbolje djelo u cjelini na festivalu u Tokiju - III. Morishige Award International Audio-drama Contest.

Radiodramski program počinje se snimati u studijima na Prisavlju.

Godine 1995. pokrenuta je emisija Ars Acustica urednice Adriane Kramarić.

Nagradu U. R. T. I. za kratku formu dokumentarnoga karaktera dobila je emisija Svatko je imao svoje mjesto autorica Nade Zoričić, Jasne Mesarić i Delke Lambaše Milanov.

Pokrenuta je emisija Radio napetica iliti krimić urednika Mate Matišića.

Od 15. do 21. travnja 1997. na Hvaru je održan prvi Međunarodni festival igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić – Starim tekstovima u pohode. Prvi festival okupio je 16 radiopostaja iz 14 zemalja s ukupno 19 emisija.

Dokumentarna radiodrama Od Hvara oblutak nagrađena je trećom nagradom na Festivalu Prix Marulić.

Dokumentarna radio drama Terra incognita Ranke Mesarić i Anke Savić nagrađena je drugom nagradom na Festivalu Prix Marulić.

Nagradom U. R. T. I. nagrađena je dokumentarna radiodrama Zavjet moru ili Noina arka za treći milenij Darka Tralića.

Na Festivalu Prix Marulić radiodrama Kruva bez motike prema dramatizaciji Nives Madunić, a u režiji Vedrane Vrhovnik nagrađena je trećom nagradom.

EBU je proglasio 2000. godinu godinom hrvatske radiodrame.

Urednik je programa Mate Matišić.

Dokumentarna radiodrama Za križon Lade Martinac Kralj, Mire Pijace i Ljube Pauzina nagrađena je drugom nagradom na Festivalu Prix Marulić.

Radiodrama Lopudska sirotica urednika i dramatizatora Hrvoja Ivankovića, a u režiji Biserke Vučković osvojila je Grand Prix Marulić.

Branimir Bošnjak postaje glavnim urednikom programa.

Na Festivalu Prix Marulić trećom su nagradom nagrađene radiodrama nastala dramatizacijom Apulejeva Zlatna magaraca redateljice Jasne Mesarić i dramatizatorice i urednice Nade Zoričić te dokumentarna radiodrama Mire Pijace U potrazi za kamenom ljepotom urednika Ljube Pauzina.

Radiodrama Filipa Šovagovića Cigla nagrađena je prvom nagradom na Festivalu Prix Italia.
Redateljica radiodrame je Vedrana Vrhovnik, majstorica tona Nedjeljka Lambaša Milanov, glazbena urednica Adriana Kramarić, a urednik emisije Radio igra Hrvoje Ivanković.

Radioigra za mlade Vedrane Vrhovnik Kako sam bježala nagrađena je kao najbolja emisija za mlade na Festivalu Prix Ex Aequo u Bratislavi.
Redateljica je Vedrana Vrhovnik, majstori tona Miro Pijaca i Marija Pečnik Kvesić, glazbena urednica Adriana Kramarić , a urednica emisije Radioigra za djecu i mlade Lada Martinac Kralj.

Počinje emitiranje Kutića poezije, emisije koja je osmišljena kao dodatak emisiji Radioigra za djecu i koja naknadno dobiva status samostalne emisije. Njezina je urednica Lada Martinac Kralj.

Uredništvo Dramskoga programa dobiva radne prostorije na Prisavlju.

Na festivalu Prix Italia prvu nagradu osvaja radiodrama Istinite pripovijesti prema istoimenome djelu grčkoga pisca Lukijana i dokumentarna radiodrama Nikice Kolobučara Leon i Kata.

Prva nagrada za redateljsko ostvarenje na festivalu radioigre za djecu i mlade Prix Aequo u Bratislavi pripala je Mislavu Brečiću za Tri mušketira.

Željka Turčinović postaje glavnom urednicom Dramskoga programa.

Počinje se emitirati Etno fantastika, nova emisija kratkih radiodramskih oblika. Ciklus je osmislila i do 2012. godine uređivala Nada Zoričić.

Druga nagrada na Festivalu Prix Marulić u kategoriji male forme dodijeljena je emisiji Od babe ki je coprala i poslala stršene na Francuze redatelja Darka Tralića.
Treća nagrada na Festivalu Prix Marulić u kategoriji male forme dodijeljena je emisiji Sujenice u režiji Jasne Mesarić.

Emisija Megali idea – megali katastrofi Arisa Angelisa i urednika Ljube Pauzina nagrađena je trećom nagradom na Prix Maruliću u kategoriji dokumentarne radiodrame.

Posebna nagrada Predsjednika Republike Italije na festivalu Prix Italia dodijeljena je radiodrami Jerihonska ruža Diane Meheik u režiji Anice Tomić.

Nagrada Hrvatskoga glumišta dodijeljena je Dramskomu programu Hrvatskoga radija za poseban doprinos kazališnoj umjetnosti.

Prva nagrada na Festivalu Prix Marulić u kategoriji kratkih oblika pripala je Glagoljonu Stephanie Jamnicky i Zorana Sajka.

Radioigra za mlade Imaš fejs? nastala prema istoimenome romanu za mlade Jasminke Tihi Stepanić nagrađena je posebnom nagradom slovačkoga ogranka IBBY-ja kao najbolja adaptacija knjiženoga predloška radiju. Emisiju je režirao Mislav Brečić, a roman dramatizirala urednica emisije Nives Madunić Barišić.

Pokrenuta je nova emisija na Prvome programu Hrvatskoga radija Male forme čija je urednica Željka Turčinović.

Emisija Glagoljon, Stephanie Jamnicky i Zorana Sajka iz ciklusa Ars acustica urednice Adriane Kramarić dobiva i prvu nagradu na festivalu Prix Nova u Bukureštu.

Nakon uvođenja novoga ustroja Hrvatske radiotelevizije Dramski program Hrvatskoga radija spaja se s Dramskim programom Hrvatske televizije u Produkcijski odjel Drama.

Emisija Kolo od dana iz ciklusa Etno fantastika u režiji Jasne Mesarić i adaptaciji urednice emisije Nade Zoričić dobila je treću nagradu u kategoriji malih formi na Festivalu Prix Nova u Bukureštu.

U suradnji s Dokumentarnim programom Hrvatske televizije u sklopu obilježavanja 90 godina postojanja Hrvatskoga radija i 60 godina postojanja Hrvatske televizije snimljen je dokumentarni televizijski film Prisloni uho, čija je tema povijest hrvatske radiodrame i dramskoga programa.

Emisija iz ciklusa Ars acustica 1914 i dalje Marije Pečnik Kvesić osvojila je Grand Prix na Festivalu Prix Marulić u kategoriji malih formi.

Na Drugome programu Hrvatskoga radija pokrenuta je nova emisija pod nazivom KriK – krimić i komedija u kojoj se donose premijerni naslovi, ali i nastavaljaju emitirati emisije iz ciklusa Panoptikum i Napetica. Urednica je emisije Nives Madunić Barišić.

I ostat će zvuk – grupni portret s radiodramama, dokumentarna radiodrama u dva dijela o povijesti dramskoga programa, autorica Lade Martinac Kralj i Marije Pečnik Kvesić okupila je tridesetak svjedočenja radiodramskih stvaralaca od 50-tih godina prošloga stoljeća do danas.

Rukovoditeljica Produkcijskoga odjela Drama postaje Nives Madunić Barišić.

Emisija Notturno, autorska reinterpretacija istoimene pjesme Vladimira Vidrića, nagrađena je drugom nagradom na Festivalu Prix Nova u kategoriji malih formi. Redateljica emisije je urednica Katja Šimunić, majstori tona Marija Pečnik Kvesić i Zoran Brajević, a skladatelj je Maro Market.

Pokrenute su mrežne stranice Radiodrama u okviru HRT-ove stranice obljetnica.hrt.hr

Projektom zajedničkoga naziva I ostat će zvuk tijekom cijele godine Dramski program Hrvatskoga radija obilježavao je 90 godina radiodramskoga programa HRT-a.

Bila je to prigoda da se izađe izvan etera i mnogim multimedijskim aktivnostima i slušaonicama podsjeti na radiodramu kao važan umjetnički oblik koji podjednako baštini tradiciju i afirmira suvremenost s pomoću vrhunskih djela domaće i svjetske literature.

Na 27. Marulićevim danima u Splitu 23. travnja od 20 sati Dramski program predstavio se multimedijalnim programom sastavljenim od ars akustične instalacije u predvorju splitskoga HNK-a, kratkog predavanja ozvučenog ulomcima današnjih radiodrama na Sceni 55, a vrhunac večeri bila je slušaonica radiodrame Fronta,  nastale prema satiričnom romanu Ante Neimarevića 1914. ‒ 1918.  u režiji Darka Tralića.

Autorica i voditeljica programa bila je dramaturginja i urednica Lada Martinac Kralj.

Glavni događaj obljetničke 2017. bila je svečanost u Muzeju suvremene umjetnosti 23. listopada.

Program je osmišljen kao prisjećanje na najvažnije autore i radove koji su obilježili Dramski program Hrvatskoga radija uz istodobno predstavljanje kreativnosti sadašnjih zaposlenika.

U predvorju Muzeja goste je u svečanost uveo program pod nazivom Dramofon ‒ kolaž ulomaka iz emisija koje čine produkciju Dramskoga programa Hrvatskoga radija.

U dvorani Gorgona glazbeni dramaturzi Adriana Kramarić, Franka Meštrović i Maro Market izveli su glazbeno-scenski program dramaturgije uživo pod nazivom Glazbodram, nakon čega je slijedio Dramoplov kojim su gledatelje proveli glumci Jelena Miholjević i Mladen Vasary .

Naposljetku su na platou ispred Muzeja Damir Bartol Indoš, Tanja Vrvilo i majstorica tona Lana Deban izveli radiofonski performans Ludbreške rode.

Emisija iz ciklusa Ars Acustica Krleža stani u red! autorice Vesne Mačković, majstorice tona Katarine Račić te urednice Adriane Kramarić osvojila je u New Yorku Međunarodnu nagradu studentskoga ocjenjivačkog suda za audiofikciju The Sarah Laurence College International Audio Fiction Award!

Emisija iz ciklusa Ars Acustica Perunovi kamenovi osvojila je Grand Prix Marulić na festivalu Prix Marulić u kategoriji kratkih formi. Autorica je Irena Plejić Premec, majstor tona Hrvoje Hanzec, a urednica Adriana Kramarić.

Emisija iz ciklusa Radio atelje Svijet je okrugao, zasnovana na kratkom romanu Gertrude Stein, nominirana je za nagradu NEWYORKFESTIVALS RADIO AWARDS 2018. Roman je s engleskog jezika prevela Saša Čohar Mančić, dramaturginja i urednica je Katja Šimunić, skladatelj Maro Market, majstori tona su Miro Pijaca i Marijana Begović te redateljica Stephanie Jamnicky.

Emisija iz ciklusa Radioigra za djecu i mlade Vitez na pola osvojila je nagradu Prix Ex Aequo za najbolju radiodramu za mlade na istoimenom festivalu u Bratislavi. Autor dramskog teksta je Ivor Martinić, redatelj Mislav Brečić, majstor tona Tomislav Šamec, skladatelj originalne glazbe Stanislav Kovačić, a dramaturginja i urednica emisije je Nives Madunić Barišić. 

Emisija iz ciklusa Radio atelje Munch i Munch - diptih autorice Jasne Mesarić i urednice Katje Šimunić osvojila je BBC Awards u kategoriji Best European Audio Drama 

Emisija iz ciklusa Male forme Mirila – granica dvaju svjetova autorice Marije Pečnik Kvesić i urednice Katje Šimunić nagrađena je trećom nagradom Prix Marulić na Festivalu Prix Marulić u kategoriji kratkih formi.

Emisija iz ciklusa Radio atelje Bizantska soap opera autorice Jasne Mesarić i urednice Katje Šimunić osvojila je Grand Prix Marulić na Festivalu Prix Marulić u kategoriji radio drame.

PROJEKT CARNET MEDUZA

Hrvatska radiotelevizija, CARNET i Agencija za odgoj i obrazovanje početkom listopada 2019. godine pokrenuli su zajednički projekt Radiodramske slušaonice namijenjene učenicima, studentima, nastavnicima i ostalim članovima obrazovne zajednice za poučavanje i učenje medijske kulture i pismenosti.

Emisija iz ciklusa Male forme Potres zasnovanu na istoimenoj pripovijetci Janka Polića Kamova urednice Katje Šimunić osvojila je Grand Prix Nova, drugu nagrada za kratku dramu.

Emisija iz ciklusa Male forme Potres zasnovanu na istoimenoj pripovijetci Janka Polića Kamova urednice Katje Šimunić osvojila je BBC Awards - u kategoriji Best European Audio Drama.

Emisija iz ciklusa Dokumentarna radio drama Dan kojega neću za cijeli život zaboraviti autora Đine Đivanovića osvojila je Grand Prix Marulić na Festivalu Prix Marulić u kategoriji dokumentarne radio drame 

Emisija iz ciklusa Dokumentarna radio drama Sakupljač zvukova Ivo Vičić autorice Tatjane Petrović Čemeljić dobila je Nagradu HND-a Velebitska Degenija za dokumentarnu radio dramu. 

Emisija iz ciklusa Dokumentarna radio drama Dan kojega neću za cijeli život zaboraviti autora Đine Đivanovića osvojila je Silver microphone New York Radio Awards u New Yorku u kategoriji povijesnog dokumentarca.

Emisija iz ciklusa Male forme Mala četrnaestogodišnja plesačica , autorice i urednice Katje Šimunić nagrađena je drugom nagradom u kategoriji kratkih formi na Međunarodnom festivalu igrane i dokumentarne radio drame Prix Marulić.

Urednica Katja Šimunić pokrenula je novu emisiju na Trećemu programu Hrvatskoga radija Slušanje plesa