Vremeplov

1951.– Radio Zagreb uselio se u zgradu u Jurišićevoj 4, gdje će mu biti glavno sjedište tijekom sljedećih četrdesetak godina i gdje će se roditi i Hrvatska televizija. Utemeljen je Komorni orkestar Radija Zagreb. Najviše je nastupao pod vodstvom Antonija Janigra, Stjepana Šuleka, Milana Horvata, Edouarda van Remoortela i Carla Zecchija. Posljednji koncert održan je 1972.

8. srpnja 1952. – pokrenuta je Emisija za pomorce (poslije Pomorska večer), jedna od najstarijih tematskih emisija Hrvatskoga radija. Pokrenuo ju je (i dugo uređivao) Branko Knezoci, potaknut spoznajom o poteškoćama koje su hrvatski pomorci imali u održavanju veze s obiteljima. Poruke i pozdravi pomorcima i pomoraca obiteljima te izvješća o kretanju brodova ostale su prepoznatljiv element emisije, a emisija se rado slušala u svim hrvatskim krajevima.

17. travnja 1953. – započeo je s emitiranjem Radio na valu 202,1, a od 15. svibnja pod imenom Radio Sljeme. Prve emisije bile su Kroz Zagreb, Muzika – želje slušalaca, Mali oglasnik i dr.

2. studenoga 1953. – počelo je redovito emitiranje programa Školskoga radija, koji je mnogo pridonio razvoju i izobrazbi mladih generacija. Prije toga je, iste godine od 21. svibnja, desetak dana emitiran pokusni Program za škole putem odašiljača male snage s lokalnim pokrivanjem Zagreba na 202,1 m. Iskustvo je pokazalo da i najbolje režirane radioemisije ne mogu nadomjestiti nastavnika, ali pobuđuju zanimanje i pozornost učenika, osobito svojim zvučnim izričajem.

5. siječnja 1954. – ansambl Zagrebački solisti održao je svoj prvi koncert u Bjelovaru. Ansambl koji je osnovan krajem 1953. pod vodstvom Antonija Janigra ubrzo je stekao međunarodni ugled.

28. srpnja 1954. – s radom je započeo Studio Split Radija Zagreb.

15. svibnja 1956.– na dan 30. obljetnice Radija Zagreb u Tomislavovu domu na Sljemenu proradio je prvi televizijski odašiljač (50 W) u ondašnjoj državi. Odašiljač s antenskim sustavom te prijenosni uređaji, kojima se trebao prenositi signal s Učke na Sljeme, posuđeni su od francuske tvrtke CFTH. Tako je u 18 sati započelo prvo televizijsko emitiranje u Zagrebu. Program je izravno prenošen s ORF-a, a televizori su bili razmješteni u nekoliko zagrebačkih robnih kuća (Trg Republike, Trešnjevka, Zvijezda...), a zbog gužve koja je pritom nastala morala je intervenirati čak i policija.

7. rujna 1956. – izravnim prijenosom svečanoga otvorenja Zagrebačkoga velesajma na južnoj obali Save (10.55 – 11.20) počelo je emitiranje programa Televizije Zagreb (TVZ). Posjet Predsjednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita Velesajmu bio je glavni događaj prijenosa.

29. studenoga 1956. – počelo je redovito emitiranje eksperimentalnoga programa Televizije Zagreb iz sjedišta u Jurišićevoj 4. Emitiran je prvi Dnevnik uz prijenose nekoliko sljedećih dana.

12. svibnja 1957. – sa stadiona u Maksimiru emitiran je prvi izravni televizijski prijenos nogometne utakmice, utakmice Jugoslavija – Italija (6 : 1). Utakmica se opet gledala u izlozima trgovina i u tek pokojemu domu, no jedinstveni doživljaj pružila je kinodvorana Istra u Nikolićevoj ulici, gdje je prijenos praćen na velikome ekranu. Zanimljivo je da za prijenos nisu korištene pokretne veze, nego posebni prijamnik (njem. Ballenfenger), koji je primao signal s odašiljača male snage sa stadiona u Maksimiru.

5. lipnja 1957. – na Sljemenu je proradio prvi UKV-FM odašiljač (1 kW) za emitiranje programa Radija Zagreb.

14. srpnja 1957. – izravnim prijenosom međunarodnoga sportskog natjecanja II. Gymnaestrade pušteno je u pogon prvo reportažno vozilo Televizije Zagreb, isporučeno početkom srpnja, neposredno prije toga događanja, opremljeno i s trima crno-bijelim kamerama.

1957. – Utemeljen je Simfonijski orkestar – većina članova bila je iz sastava Komornoga orkestra Radija Zagreb. Orkestar je ubrzo stekao međunarodnu reputaciju.

1958. – televizijski pogoni sele se u Šubićevu 20. Uređena su dva studija (veći i manji), s rasvjetom i režijom koja je prvi put odvojena od ostalih prostora.

1958. – potkraj studenoga i početkom prosinca, nakon pokretanja televizijskih studija u Beogradu i Ljubljani, uspostavljaju se usmjerene veze Beograd – Avala – Čot – Ozren – Psunj – Sljeme – Zagreb – Krvavec – Ljubljana i počinje emitiranje zajedničkoga programa Jugoslavenske radiotelevizije (JRT-a).

23. studenoga 1958. – ostvaren je prvi izravni prijenos s pomoću reportažnih kola izvan Zagreba; iz Novoga Mesta, u Sloveniji, prenosilo se svečano otvorenje „autoceste” Zagreb – Ljubljana.

21. prosinca 1958. – počelo je emitiranje Poljoprivredne emisije (danas Plodovi zemlje), jedne od najdugovječnijih televizijskih emisija u Hrvatskoj. Do 1988. emitirala se naizmjenično iz svih studija Jugoslavenske radiotelevizije (jednom mjesečno iz Zagreba), a zatim svake nedjelje iz Zagreba. Koncept za prvu emisiju napisao je Marijan Sviben, koji je i njezin prvi urednik (1958. – 1962.).

1959. – na I. programu Radija Zagreb započela je emisija Po vašem izboru. Isprva se emitirala samo ponedjeljkom, a poslije svakim radnim danom. Najstarija je i najdugovječnija glazbena radijska emisija. Format emisije osmišljen je prema zamisli tadašnjega urednika Govorno-glazbene redakcije Radija Zagreb Branka Polića kako bi se najširemu slušateljstvu omogućilo slušanje diskografskih noviteta domaće i strane produkcije.