Vremeplov

1990

28. travnja 1990. – počelo je emitiranje teleteksta. Bilo je to tjedan dana prije održavanja Eurosonga u Zagrebu, a emitiran je samo na prvom TV kanalu. Procjenjuje se da je u to vrijeme u Hrvatskoj bilo oko 150 000 teletekst dekodera.

Redakcija teleteksta Hrvatske radiotelevizije

4. svibnja 1990. – svečano je puštena u rad odašiljačko-prijamna satelitska postaja u sustavu EBU-a postavljena na prostoru novoga Doma HRT-a. O impozantnosti postavljene opreme govori podatak da je promjer antene 7,6 m, a masa 4000 kg. To je prva satelitska postaja koja nije bila u vlasništvu nacionalne telekomunikacijske tvrtke. Služila je kao satelitska veza za izravne prijenose iz Hrvatske i razmjenu programskih materijala s drugim članicama EBU-a. Posebna je bila njezina uloga tijekom Domovinskoga rata u slanju videomaterijala iz Hrvatske u svijet.

Odašiljačko-prijamna satelitska postaja u sustavu EBU-a

5. svibnja 1990. – održano je 35. izdanje Pjesme Eurovizije – Eurosong u Zagrebu u dvorani Vatroslav Lisinski. Redatelj prijenosa bio je Nenad Puhovski, a voditelji Helga Vlahović Brnobić i Oliver Mlakar. Izvršni producent bio je Goran Radman, producent Vesna Mort, tehnički producent Steve Sučević, a muzički producent bila je Seadeta Midžić. U projektu je sudjelovalo više stotina zaposlenika Radio-televizije Zagreb. Prijenos Eurosonga preuzelo je 37 televizijskih stanica, a pratilo ga je više od milijardu gledatelja.

Voditelji Eurosonga u Zagrebu Helga Vlahović i Oliver Mlakar

Eurosong u Zagrebu

01:24

29. lipnja 1990. – Nakon demokratskih promjena i prvih slobodnih višestranačkih izbora Radio-televizija Zagreb preimenovana je u Hrvatsku radioteleviziju (HRT). Sabor Republike Hrvatske donio je o tom posebnu odluku.

Hrvatska radiotelevizija

26. kolovoza – 2. rujna 1990. – održano je 15. europsko prvenstvo u atletici – Split 1990. Hrvatska radiotelevizija organizira prijenose i posebne studijske emisije; postoji i studio za EBU produkcije. U projektu je sudjelovalo 360 djelatnika, programski ga je vodio Božo Sušec, glavni redatelj bio je Davorin Bošnjak, a tehničko vodstvo činili su Dubravko Šarić, Jerko Vukov i Dino Dešković.

Ekipa Hrvatske radiotelevizije na Europskome prvenstvu u atletici

3. studenoga 1990. – Hrvatska radiotelevizija službeno istupa iz Jugoslavenske radiotelevizije slijedeći političku volju za osamostaljenjem Republike Hrvatske potvrđenu na političkim izborima.

Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u posjetu Hrvatskoj radioteleviziji

1991

1. ožujka 1991. – s emitiranjem je započeo Treći program Hrvatske televizije u okviru Hrvatske radiotelevizije. Iako se Treći program emitira od 1988. (TVZ3), odnosno 1989. (Z3), tek 1991. postaje sastavnim djelom HRT-a te se sa Zagrebačkoga velesajma seli u Dom HRT-a.

Zgrada Hrvatske radiotelevizije

Na Hrvatskoj televiziji 1991. godine prvi je put emitiran spot s pjesmom Tomislava Ivčića Stop the War in Croatia, koji je na početku Domovinskoga rata slao snažnu poruku o događajima u Hrvatskoj u više od 30 zemalja.

Tomislav Ivčić, Stop the war in Croatia

1991. – Domovinski rat – agresija na Hrvatsku, velik broj prognanika i izbjeglica, problemi s opskrbom i složene međunarodne okolnosti izazvali su promjenu u izgledu i rasporedu emitiranja te uvođenje novih emisija. Pokrenute su radijske emisije S domovinskih ratišta, Dobar dan, ovdje Hrvatski radio itd.

Jedan od simbola Domovinskoga rata, crveni fićo

Pozdrav hrvatskim braniteljima

00:09

Domovinski rat

00:45

10. kolovoza 1991. – snajperskim hicem na snimateljskome zadatku na brdu Čukur kraj Hrvatske Kostajnice smrtno je ranjen Gordan Lederer. Iz materijala koji je snimio na Baniji, Hrvatska televizija napravila je glazbeni video Banijska praskozorja. Hrvatska mu je radiotelevizija je 2015. na mjestu njegove pogibije podigla spomenik (tim je povodom snimljen je i film Slomljeni pejzaž M. Bešlića), a od 2015. dodjeljuje i godišnju nagradu Gordan Lederer za najbolja postignuća snimatelja ili kamermana.

Spomenik Gordanu Ledereru na brdu Čukur kraj Hrvatske Kostajnice

28. kolovoza 1991. – za snimateljskoga zadatka u osječkome naselju Brijest ubijen je Žarko Kaić kad je na njega pucala posada transportera Jugoslavenske narodne armije (koji je snimao). U napadu je teško ranjen tonski snimatelj Dragan Krička. Imenom Žarka Kaića nazvana je nagrada Hrvatskoga novinarskog društva za snimateljski rad.

Žarko Kaić

29. kolovoza 1991. – početak emitiranja mozaičnoga programa Za slobodu. Riječ je o uređivačkom aktu kojim se i na simboličkoj razini pokazao prijelaz iz redovite sheme u ratni program. Tijekom 1991. godine pokrenute su i druge emisije. Jedna od njih bila je Slikom na sliku, dnevna informativna televizijska emisija, prva emisija Hrvatske televizije koncepcijski slična informativnim emisijama koje sažimlju dnevne događaje i kakve imaju europske televizije pri kraju najgledanijega termina, ali u izvedbi uvelike uvjetovanoj ratom. Bio je to jedinstven primjer da televizija napadnute države u sklopu rezimea dnevnih događaja objavljuje i priloge televizije iz države agresora te različita mišljenja o samome sukobu. Pokrenuta je i emisija TV parlament, prva emisije koja je zadovoljila bitne kriterije poštivanja različitosti, i po gostiju i po odnosu prema pojedinim događajima.

Ratni program Za slobodu

Mozaični program Za slobodu

01:16

16. rujna i 4. listopada 1991. – raketiran je odašiljač na Sljemenu. Od srpnja 1991. do veljače 1992. zaposjednuto je, oštećeno ili uništeno 80 % odašiljačkih objekata Hrvatske radiotelevizije (Belje, Lička Plješivica, Ćelevac, Srđ, Promina, Tovarnik, Zadar, Moslavačka gora, Kalnik, Psunj, Deanovac, Biokovo, Labištica, Papuk, Hvar, Mirkovica, Borinci) te više od 30 objekata radiotelevizijskih pretvarača. Od velikih objekata neoštećena je ostala samo Učka. Većina dostupnih objekata popravljena je tijekom 1992, a dotad su emitirali smanjenom snagom ili s pričuvnih lokacija.

Moja domovina

00:45

Raketiranje odašiljača na Sljemenu

00:25

1992

1992. – pokrenut je TV magazin Dobro jutro, Hrvatska kao mozaik izravnih uključivanja regionalnih redakcija i deska Informativnoga programa, kontakata s novinarima na terenu te razgovora s gostima u studiju. Taj je magazin također pokrenuo humanitarne akcije. Ranih devedesetih započelo je i emitiranje emisije Hrvatska danas, u kojoj su se javljali dopisnici iz studija širom Hrvatske. Osim redovitih informativnih emisija, redakcija Informativnoga programa s televizijskim centrima i dopisništvima te uz pomoć brojnih amatera koji su snimali zbivanja i dopremali materijale na Hrvatsku televiziju, emitirala je kratke emisije vijesti, prema potrebi prekidajući program.

Željka Fattorini i Drago Celizić u mozaičnoj emisiji Dobro jutro Hrvatska

1993

1993. – Hrvatska radiotelevizija postala je punopravnim članom EBU/UER-a. Pokreće se televizijska emisija Prizma, multinacionalni magazin koji se sustavno bavi problemima ostvarivanja prava manjina u Hrvatskoj, od kulturne autonomije, nacionalne baštine, informiranja, obrazovanja na materinskim jezicima te službene uporabe jezika i pisma do sudjelovanja u vlasti. Prati aktivnosti manjinskih udruga i institucija te istaknutih pojedinaca. Emisiju je pokrenuo Zoran Slipčević.

Multinacionalni magazin Hrvatske televzije Prizma

Signal EBU-a (M. A. Charpentier - Te Deum)

00:38

1994

1994. – pokrenut je HRTWeb, do 1998. najznačajniji mrežni portal u Hrvatskoj. Portal je pokrenuo Odjel informatike HRT-a kao nastavak prethodnoga internetskoga informacijskog servisa HRTgopher (1993).

Mrežne stranice Hrvatske radiotelevizije ranih devedesetih

10. – 11. rujna 1994. – praćenje prvoga posjeta pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj. Zahtjevan projekt koji je bio potpuno nova profesionalno-tehnička zadaća. Tada je prvi put u povijesti praćenja Svetoga Oca, slikom iz televizijskoga reporterskoga vozila ispred papamobila i slikom iz helikoptera, u izravnome televizijskom prijenosu cijelim putom praćena svečana kolona, od zračne luke do rezidencije. Dan poslije toga sa zagrebačkoga Hipodroma prenošena je i najposjećenija misa u hrvatskoj povijesti. Procjenjuje se da ja na misi bilo gotovo milijun vjernika.

Papa Ivan Pavao II. izlazi iz aviona

24. listopada 1994. – u 5 sati počelo je emitiranje Hrvatskoga radija u Domu HRT-a na Prisavlju (emisija Vijesti iz spikerskoga studija). Postupno se napuštaju zgrade u Jurišićevoj 4 i Šubićevoj 20.

Unutrašnjost Doma HRT-a, pogled s radijskoga četvrtog kata 2016. godine

1995

15. veljače 1995. – u samo jedan sat prespojena je centrala vodova iz Šubićeve 20 na novu u Domu HRT-a na Prisavlju. Time je emitiranje svih triju programa Hrvatskoga radija i Radija Sljeme u potpunosti premješteno u Dom HRT-a.

Novinari i urednici na Hrvatskome radiju devedesetih godina

Signal Prvog programa Hrvatskoga radija

00:11

30. svibnja 1995. – u povodu Dana državnosti održan je vojni mimohod na zagrebačkome Jarunu. Hrvatska televizija prijenos je realizirala s 12 kamera.

Mimohod na Jarunu 1995.

6. kolovoza 1995. – s emitiranjem je započeo Radio Knin, radijska postaja u sustavu HRT-a, samo dan nakon oslobođenja Knina, a nakon velikih napora djelatnika iz različitih dijelova Hrvatke radiotelevizije.

Ekipa Radija Knin 1995. godine

Radio Knin - Moja domovina

00:15

26. kolovoza 1995. – Vlak slobode, projekt cjelodnevnoga praćenja putovanja državnoga vodstva iz Zagreba u Split vlakom, nakon vojne akcije Oluja i oslobađanja okupiranih teritorija. Sastojao se od prijenosa s pet mjesta, snimki razgovora, komentara putnika iz vlaka, priloga i snimki oslobođenih područja.

Vlak slobode

Vlak slobode

01:11

Vlak slobode - isječci iz radijskog prijenosa

03:19

1996

1996. – počinje redovito emitiranje zabavno-glazbenoga showa i serije javnih koncerata tradicijske kulture Lijepom našom (eksperimentalno emitirana s Jaruna na Dan državnosti 1995), urednik je Branko Uvodić.

Zabavno-glazbeni show Lijepom našom, Mirna Berend i Branko Uvodić 1999. godine

1997

1998

1998. – u suradnji s Ministarstvom turizma u veljači je pokrenut novi televizijski servis – panoramske kamere turističkih mjesta Hrvatske (Dubrovnik, Split, Hvar, Šibenik, Bibinje – Sukošan, Opatija, Pula i Bjelolasica). Emitirao se uglavnom na Drugome programu Hrvatske televizije.

Panoramska kamera Hrvatske radiotelevizije u Splitu

Projekt panoramske kamere

00:46

25. kolovoza 1998. – nakon prelaska na digitalnu tehnologiju puštena je u pogon EBU-ova zemaljska satelitska postaja za razmjenu programa s Eurovizijom. Hrvatska radiotelevizija višestruko je povećala broj satelitskih kanala za razmjenu programa s Eurovizijom.

EBU-ova zemaljska satelitska postaja za razmjenu programa s Eurovizijom

1. listopada 1998. – dovršeno je novo televizijsko reportažno vozilo RK8, koje je neposredno nakon toga upotrijebljeno u prijenosima drugoga posjeta pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj. Ubrzo je u funkciju stavljeno i identično reportažno vozilo RK4. Oba su vozila kupljena kao „karoserija” i u potpunosti opremljena (s po 6 kamera) i stavljena u funkciju u Zagrebu.

Novo reportažno vozilo

2. – 4. listopada 1998. – praćenje drugoga posjeta pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj. U televizijskome prijenosu pratio se dolazak u Zagreb, misa i proglašenje blaženim Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici te misa na Žnjanu u Splitu i bdijenje u Solinu.

Papa Ivan Pavao II. drugi put u Hrvatskoj

1999

13. prosinca 1999. – izravni prijenos posljednjega ispraćaja prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Od Predsjedničkih dvora na Pantovčaku do groblja na Mirogoju realiziran je prijenos sustavom mobilnih mikrovalnih veza (linkova), uz povezivanje više reportažnih kola raspoređenih na tom putu. ENG kamere pratile su pogrebnu povorku od Predsjedničkih dvora do Britanskoga trga, zatim Ilicom do Trga bana Josipa Jelačića, Jurišićevom i Draškovićevom ulicom preko Ribnjaka do Mirogoja.

Izravni prijenos posljednjega ispraćaja prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana

Posljednji ispraćaj prvoga hrvatskog predsjednika

01:39