Vremeplov

1980

1980. – započelo je emitiranje Kviskoteke, kviza znanja, najgledanijega zabavnoga programa toga razdoblja. Do 1991. prenosile su ga sve televizije u sustavu Jugoslavenske radiotelevizije. Sastojao se od televizičnih igara i pitalica (igara asocijacija, otkrivanja skrivene osobe, ABCD pitalica i dr.), koje su osmišljavali i sastavljali sveučilišni profesori i novinari (B. Senker, D. Novaković, Ž. Klaić, R. Pauletić, D. Matošec i R. Baretić). Autor je bio Lazo Goluža.

Kviskoteka

00:24

Lazo Goluža o sastavljanju pitanja za "Kviskoteku" (2014.)

01:44

1980. – počelo je prikazivanje Veloga mista (do 1981), igrane televizijska serija u 14 epizoda, kronike grada Splita tijekom prve polovice 20. st. U svjetlu osnivanja nogometnoga kluba Hajduk te burnih političkih događaja od vremena uoči Prvoga svjetskog rata do završetka Drugoga svjetskog rata i poraća predstavlja niz slikovitih likova, razigrano spajajući stvarne i fiktivne događaje u dojmljiv spoj komedije i drame s društvenim komentarom. Središnji je lik vlasnik gradske brijačnice Meštar (Boris Dvornik), oko kojega se plete mreža odnosa ostalih protagonista. Dramaturšku obradbu scenarija i režiju potpisuje Joakim Marušić.

Scena iz igrane televizijske serije Velo misto

1980. – u lipnju su počela s radom televizijska reportažna kola RK8, prva u potpunosti proizvedena u Hrvatskoj. Projekt i montažu opreme realizirali su djelatnici Televizije Zagreb, a šasija vozila izrađena je u Tvornici autobusa Zagreb.

Televizijsko vozilo RK8

1982

1982. – započelo je emitiranje tjedne emisije Ljudi, more i obale (od 1990. pod imenom More). Svjedočenjima žitelja priobalja i otoka, prikazivanjem života na moru, pričama o naseljima, običajima i kulturnoj baštini, razgovorima sa stručnjacima o pomorskome gospodarstvu, brodarstvu ili ribolovu teži se promicanju značenja Jadrana za hrvatski identitet. Pokrenuo ju je urednik Televizijskoga centra Rijeka i Pula Branislav Bimbašić (prvi urednik emisije), a realizirao ju je Mišo Vučić.

Emisija Hrvatske televizije Ljudi, more i obale; prvi urednik Branislav Bimbašić

1983

1983. – Radio Rijeka krajem godine počinje emitirati program s odašiljača Mirkovica, pa se čujnost širi na područje Gorskoga kotara, Ogulina, Karlovca i Zagreba te dijelova Slavonije.

Vojko Trs stavlja u pogon odašiljač Mirkovicu

1983. – na Radiju Pula pušten je u rad veliki programski studio s 24-kanalnim pultom za vlastitu glazbenu proizvodnju, tada najsuvremeniji u Hrvatskoj (u paketu s opremom Radio-televizije Zagreb za Univerzijadu). S uređenim dopisništvima u sedam istarskih gradova bila je to dobra osnova za proširenje programa do cjelodnevnoga emitiranja.

U studiju Radija Pula 1980-ih

Signal Radija Pule

00:07

1984

1986

3. veljače 1986. – Radio Sljeme prešao je s četvrosatnoga na cjelodnevno emitiranje (12 sati) s novom programskom koncepcijom i namjerom da preraste u 24-satni program.

Radio Sljeme iz "petice" 1984. godine

Signal Radija Sljeme

00:08

1987

1987. – u dvorišnome prostoru zgrade u Šubićevoj 20, na mjestu prijašnjega studija Lenjin, izgrađen je najveći studijski kompleks za potrebe produkcije (prvotno također nazvan Lenjin, poslije Krešimir). Režija toga studija bila je opremljena za to doba najnovijom tehnologijom, 40-kanalnim tonskim miješalom tipa SSL 4040E, izvedenim u in-line konfiguraciji. Akustički dizajn bio je izveden u lede koncepciji.

Režija studija Krešimir u Šubićevoj 20 u Zagrebu

1988

15. svibnja 1988. – počelo je eksperimentalno emitiranje Trećega programa TV Zagreb. Na toj koncepciji izrasta program koji se od 11. studenoga 1989. emitira pod imenom Z3 sve do 1. ožujka 1991, kad ponovno prelazi pod okrilje Hrvatske radiotelevizije pod nazivom HRT– HTV 3.

TVZ3

15. svibnja 1988. – Treći program Radija Zagreb preseljen je s drugoprogramske frekvencije na vlastitu, a Drugi program započeo je s cjelodnevnim emitiranjem (povećano mu je emitiranje s tri na sedam sati). Bio je to nastavak konstituiranja Radija Zagreb, koje su, u tradiciji razvoja europske radiodifuzije, započeli Ivo Bojanić i Josip Šentija, a koje je završeno uvođenjem cjelodnevnoga emitiranja svih triju programa Hrvatskoga radija i Radija Sljeme 24. prosinca 1997.

Krešo Golik u studiju Hrvatskoga radija 1980-ih godina

Signal Trećeg programa Hrvatskoga radija

00:24