Vremeplov

1960

12. lipnja 1960. – stupanjem na snagu ljetne sheme Radio Zagreb započeo je kontinuirano emitirati svoj program od 5.00 do 00.05 sati, čime je ukinuta višesatna jutarnja stanka radnim danom.

Fabijan Šovagović na radijskome snimanju 60-ih

12. srpnja 1960. – započelo je pokusno stereofonsko emitiranje korištenjem dvjema frekvencijama, one Radija Sljeme (1484 kHz) i dodatne frekvencije (1412 kHz). Za prijam su bila potrebna dva prijamnika, a iako je se ovo rješenje ne smatra konačnim, slušateljima se želio omogućiti puni prostorni ugođaj glazbe i govora.

Spikerica Saša Novak

Radio Zagreb - stereo program

00:53

6. listopada 1960. – u 9.00 započelo je redovito emitiranje programa Školske televizije, koji će se, mijenjajući se sukladno prilikama, poslije preobraziti u znatno širi te i odraslim gledateljima namijenjen Obrazovni program.

Školska televizija

30. prosinca 1960.– Rješenjem Sekretarijata za informiranje Saveznoga izvršnog vijeća uvedena je televizijska pretplata od 1. siječnja 1961.

31. prosinca 1960. – počela je djelovati Radio stanica Pula. Na inicijativu Narodnoga sveučilišta i uz stručnu pomoć novinara V. E. Cenčića i nekoliko entuzijasta, u novogodišnjoj noći 1960/61. iz improviziranoga studija u potkrovlju osnovne škole na Monte Zaru oglasila se, preko polukilovatnog odašiljača, prva spikerica V. Dolenc.

Radio Pula 1960-ih

1961

4. studenoga 1961. – započelo je prikazivanje prve igrane serije Televizije Zagreb Stoljetna eskadra koja se prikazivala 1961. i 1962. godine. U 14 epizoda prati pustolovine Kapetana Radana i njegova sluge Medika te Radanove odabranice. Serija je smještena u vrijeme od 12. do 19 stoljeća i bajkovito vodi kroz pomorsku povijest (Pacifik, Dubrovačka Republika, gusarstvo, Afrika, trgovina robljem i zlatom, španjolski i portugalski doživljaji, opsada Klisa, uskoci itd.). Snimana je na Jadranu, od Dubrovnika do Istre. Gledanost serije od 70,97 % nadmašila je tek gledanost Našega maloga mista, a kako je emitirana uživo, nije sačuvana.

Božidar Boban u Stoljetnoj eskadri

1962

1962. – počeo je djelovati prvi veliki televizijski studio (460 četvornih metara) u Radničkome domu u Zagrebu. Studio s crno-bijelim RCA kamerama i Strand rasvjetom upotrebljavao se za različite priredbe, a tehnička i scenska oprema morala se često seliti, pa su mogućnosti njegova korištenja bile ograničene, a broj televizijskih termina razmjerno malen. Tri godine kasnije u potpunosti se preuređuje u televizijski studio (Studio C). Radovi su završeni u proljeće 1966.

Rasvjeta studija u Šubićevoj ulici u Zagrebu

1963

8. travnja 1963.– po prvi je put upotrijebljen magnetoskop, kojim je snimljena drama Arina Maksima Gorkog. Tekst je adaptirao Ivica Ivanac, a redatelj je bio Ivan Hetrich. Snimljena je generalna proba, za emitiranje uživo, u studiju u Šubićevoj.

Magnetoskop, Ivan Seitz

Drama Arina

00:33

1964

1964. – pokrenuti su Drugi i Treći program Radija Zagreb. Uz Prvi (općenacionalni) program, koji se emitirao od 4.00 do 00.00, Drugi je zamišljen kao govorni i zabavno-glazbeni, a Treći kao govorni i glazbeni program komornoga tipa, za slušateljstvo koje od radija očekuje sofisticiraniji govor o znanstvenim, kulturnim i umjetničkim temama. Treći se program u početku emitira od 20.00 do 23.00 na frekvencijama Drugoga programa. Počela su djelovati posebna uredništva Prvoga, Drugoga i Trećega programa.

Tonski pult u Šubićevoj ulici, 1960-ih

Isječak iz eseja o ekonomiji Trećega programa Radija Zagreb (čita Z. Đuretić)

00:31

1964. – otvoren je Filmski laboratorij Televizije Zagreb u Ilici 213.

Upravljački mehanizam uređaja za razvijanje filmova

20. lipnja 1964.– Televizija Zagreb prvi je put na svjetskoj televizijskoj sceni: zabavnu emisiju Na licu mjesta redatelja Antona Martija emitirao je CBS iz New Yorka u sklopu emisije Međunarodni sat.

Na licu mjesta

Anton Marti Na licu mjesta

00:31

24. srpnja 1964. – ostvaren je prvi izravni prijenos s otoka, s pomoću dvojih reportažnih kola (postojeća RK1 i CFTH 1). S Visa se prenosila proslava Dana ustanka i 20. godišnjice Vrhovnoga štaba na Visu. Poseban tehnički izazov bio je prijenos signala uređajima pokretnih veza do objekta Labinštice, a zatim preko PTT veza do tornja na Mirogoju u Zagrebu.

Reportažna kola na otoku Visu

1964. – nabavljena su dvoja nova televizijska reportažna kola. Početkom srpnja stigla su prva kola (CFTH 1, s trima kamerama s 3-inčnim ortikon-cijevima). Krajem godine stižu druga kola (CFTH 2, s trima većim kamerama s 4,5-inčnim ortikon-cijevima). Sastojala su se od dviju jedinica, u jednoj su se nalazile programska i tonska režija s pripadajućim uređajima (tonsko miješalo, dva magnetofona, magnetoskop i dr.), a u drugoj kamere, 16-milimetarski projektor s vidikon-kamerom, mikrovalni link, radioveza i agregat. Svi su uređaji tranzistorizirani.

Reportažna kola 1960.

1965

1965. – utemeljena je Muzička produkcija kao posebna organizacijska jedinica sa zadaćom stvaranja, izvođenja i snimanja glazbe za potrebe radijskih i televizijskih programa – u njezin sastav ulaze svi radijski ansambli.

Muzička produkcija, koncert 1965.

1966

15. svibnja 1966.– novopostavljenim UHF odašiljačem (10 kW) na Sljemenu na frekvencijama Drugoga programa emitiran je Prvi program Televizije Zagreb u boji. Sniman je u studiju RAI-ja u Rimu i preuziman vezom Učka – Mirkovica – Sljeme.

Gledanje televizije u boji u Studiju C u Radničkom domu u Šubićevoj

1968

1. listopada 1968. – Televizija Zagreb je, nakon što je od uspostave zajedničkoga programa Jugoslavenske radiotelevizije 1958. prenosila savezni televizijski Dnevnik iz Studija Beograd, ponovno počela emitirati vlastiti Dnevnik (šest dana u tjednu, osim tada ponedjeljka, kad se prenosio Dnevnik Televizije Beograd). Tako je dobivena središnja informativna emisija, u kojoj se, uz preglede najvažnijih zbivanja u svijetu i ondašnjoj državi, mnogo opsežnije i primjerenije izvješćivalo o temama iz hrvatskih krajeva i pitanjima povezanim s njihovim svakidašnjim životom.

Najavni telop televizijskoga Dnevnika iz 60-ih

3. – 5. listopada 1968. – ostvaren je prvi javni prijenos Televizije Zagreb u boji, s Festivala Opatija. U dvorani je uz četiri crno-bijele kamere postavljena i jedna kamera u boji, čiji se signal posebnim vezama slao u Zagreb. 

Prva kamera u boji

Festival u Opatiji

00:40

1968. – nabavljena su tonska kola TK1, tada najmodernija u Europi, opremljena tonskim pultom s 18 monoulaza i 2 stereoulaza, dva magnetofona, uređajima za obradbu tona, 15 W FM cijevnim odašiljačem, autonomijom od oko dva sata i dr. Dimenzije kola bile su uvjetovane mogućnošću njihova ulaska u staru jezgru Dubrovnika zbog snimanja izravnih prijenosa s Dubrovačkih ljetnih igara.

Dubrovačke ljetne igre 1968.

Nova kola (bez tona)

00:24

1969

15. svibnja – ostvareno je prvo radijsko emitiranje u stereotehnici, iz Glazbenoga zavoda u Zagrebu. Izvedeno je s novim tonskim kolima (TK1), opremljenima stereoopremom, s pomoću 15 W FM odašiljača.

Reportažna kola (TK1) ispred Glazbenog zavoda