Vremeplov

1940

1. svibnja 1940. – Radio stanica Zagreb postala je Rješenjem o privremenom načinu upravljanja samostalno državno poduzeće pod nazivom Radio Zagreb, kojemu je do donošenja uredbe o organizaciji radiodifuzijske službe na čelu Uprava. Njezin je predsjednik direktor pošta Hinko Krenčić, a članovi su ravnatelj Seljačke sloge Josip Hartl i Ljubomir Peterčić, profesor Tehničkoga fakulteta u Zagrebu. Ravnatelj je književnik Vladimir Kovačić. Vlasti Banovine Hrvatske otkupile su opremu za iznos koji je odgovarao vrijednosti tadašnjh 38 000 dolara i Radio predale Ministarstvu pošta telegrafa i telefona.

Režija Radija Zagreb 1940-ih

2. studenoga 1940. – proradio je studio u novome, znatno prostranijemu sjedištu u Vlaškoj ulici 116. Već je prije, iste godine, naručena nova oprema, no zbog približavanja rata i dugih rokova isporuke samo je djelomično isporučena i postavljena. Predviđena je nabava odašiljača od 120 kW kao trajnoga rješenja te utvrđivanje nove lokacije za smještaj odašiljača. Zbog dugih rokova isporuke predviđen je odašiljač od 10 kW, koji bi se poslije preselio u Split. Snaga postojećega odašiljača povećana je na 2 kW.

Zgrada Radija Zagreb u Vlaškoj ulici 116

1940. – nova uprava, na prijedlog uglednoga muzikologa dr. Božidara Širole, za oglašavanje stanka i početak svake emisije odabire početak poznate hrvatske narodne pjesme Vrbniče nad morem. Snimljena je u studiju ljubljanske stanice, a početkom kolovoza zamijenila je 14 godina stari znak tika-taka. Držalo se da će se tim motivom jače povezati hrvatska metropola s Jadranom.

Vrbniče nad morem

1941

10. travnja 1941. – general Slavko Kvaternik objavio je na Radiju Zagreb osnivanje Nezavisne države Hrvatske, a spiker je pročitao izjavu dr. Vladka Mačeka. Tijekom travnja Radio je odlukom Ministarskoga vijeća stavljen u djelokrug Državnoga tajništva za prosvjećivanje. Novi mu je naziv bio Državna radiopostaja Zagreb, ali je ubrzo promijenjen u Državna krugovalna postaja Zagreb. Za ravnatelja je imenovan Radovan Latković.

Vladko Maček

23. srpnja 1941. – prvo pravo emitiranje ilegalne Radio-stanice Centralnoga komiteta Komunističke partije Hrvatske. U eter je, iz privatnoga stana u Tuškanovoj ulici u Zagrebu, pročitan njegov proglas kojim se poziva na ustanak protiv okupatora.

Tuškanova 15 - Radio stanica CK KPH

1942

17. siječnja 1942. – osnovan je Državni zavod za krugovalnu službu pod imenom Hrvatski krugoval. Bio je krovna institucija za gradnju, izvedbu, ustrojstvo i vođenje cjelokupne krugovalne službe u državi. U njegovu je sastavu Državna krugovalna postaja Zagreb. Upraviteljem je imenovan Radovan Latković.

Upravitelj Hrvatskoga krugovala Radovan Latković

9. travnja 1942. – službeno je s redovitim programom započela Državna krugovalna postaja Dubrovnik. Nešto prije, 16. ožujka, uspješno je proradio odašiljač od 10 W. Tehničar Vinko Cvjetković u svojim je sjećanjima o tome zapisao: „Proba je izvedena samo sviranjem gramofonskih ploča, da se ne bi odali Talijanima, pred kojima se sve radilo u najvećoj tajnosti i koji su, nastojeći talijanizirati Dubrovnik, nešto poslije na Žarkovici instalirali svoj odašiljač, a studio smjestili u pansion Viktoria.”

Radio Dubrovnik

1943

1. lipnja 1943. – s emitiranjem je počela Državna krugovalna postaja Osijek. Emitira jednosatni jutarnji i poslijepodnevni glazbeni program te večernji program (glazba i polusatna predavanja).

Radio Osijek 1945.

Signal Radija Osijek

00:05

1944

Državni zavod za krugovalnu službu Hrvatski krugoval dobio je nove prostorije u Šubićevoj ulici 20 u Zagrebu.

1944. – Dubrovnik oslobađaju partizani 18. listopada. Radio je djelovao još samo desetak dana te potom prekinuo emitiranje do početka 1945.

Mavro Škerl, Radio Dubrovnik, 1940-te

9. studenoga 1944. – u okviru Dramskoga četvrtka emitirana je prva dramska emisija snimljena magnetofonom. Riječ je o komediji Momak od oka Fritza Petera Bucha, koju je preveo Viktor Beck, a za radioizvedbu obradio i režirao Vojmil Rabadan. Ton-majstor bio je Ivo Vuljević.

Marija Krzmer za magnetofonom u režiji

1945

1945. – u siječnju je ponovo počeo emitirati Radio Dubrovnik, a od travnja s emitiranjem su počeli Radio Osijek i Radio Split. Tijekom godine pokreću se Radio Varaždin i Radio Koprivnica. Nakon povlačenja (6. svibnja) upravitelja Radovana Latkovića i djela vodstva Hrvatskoga krugovala te (8. svibnja) oslobođenja Zagreba dužnost direktora preuzima Zdenko Ružić (10. svibnja). Također, Hrvatski krugoval mijenja ime u Radio Zagreb.

Direktor Radija Zagreb Zdenko Ružić

Radio Dubrovnik - bijeli grad

00:25

22. srpnja 1945. – počela je djelovati lokalna radiostanica Zagreb II. Započela je bez ceremonija i svečanoga otvaranja. Prvotno je bilo zamišljeno da se po cijelome gradu postave zvučnici koji bi prenosili sve važnije emisije Radija Zagreb (I). Zbog manjka potrebnih kabela i glavnih dijelova za postavljanje nove radiostanice donesena je odluka o pokretanju novoga radija koji će imati lokalni karakter. Pred radiostanicu postavljeni su zadatci popularizacije uspjeha tvornica, sabirnih akcija, aktivnoga sudjelovanja u izgradnji i obnovi te sređivanju prilika na području Zagreba i bliže okolice.

Režija Radija Zagreb 1947.

Signal Drugog programa Hrvatskoga radija

00:09

Dva signala Drugog programa Hrvatskoga radija

00:07

16. rujna 1945. – iz zgrade u Štangerovoj ulici 9 u Voloskome (nakon neuspjelih pokušaja u Labinu) počela je djelovati Radio stanica Rijeka. Iste godine zamijenjen je odašiljač snage 20 W prvim odašiljačem Radija Zagreb, a Radio Rijeka seli se najprije na Kozalu, a poslije na Korzo, gdje se i danas nalazi.

Zgrada Radio Rijeke na Kozali, 1946.

1946

30. ožujka 1946. – u dvorištu zgrade u Šubićevoj otvoren je prvi studio − Lenjin, u kojemu su se mogli izvoditi koncerti, a povremeno se upotrebljavao i za snimanje.

Režija studija "Lenjin"

1947

1. svibnja 1947. – Radio Zagreb proradio je s novim antenskim sustavom i odašiljačem snage 20 kW.

Snimanje emisije na radiju

1947. – ugašena je lokalna radiostanica Zagreb II, a njezine su emisije prešle na Radio Zagreb. Emisije lokalnoga sadržaja iz Zagreba su emitirane s odašiljača male snage (200 W).

Snimanje radiodrame "Umišljeni bolesnik"

1948

1948. – Simfonijski orkestar Radio stanice preimenovan je u Državni simfonijski orkestar (poslije Zagrebačka filharmonija) i isključen iz sastava Radija Zagreb.

Gudači u studiju Radija Zagreb 1940-ih

1949

29. studenoga 1949. – proradio je odašiljač Radija Zagreb od 135 kW u Deanovcu. Antenske stupove, skrivene u dvorištima Gornjega grada, zamijenio je 120 m visok stup okružen tornjevima za bušenje nafte, koji su proradili u približno isto vrijeme. Sama gradnja sporo je napredovala zbog nekvalificirane radne snage, tako da je Roman Galić, tada glavni inženjer Radija Zagreb, okupio skupinu zaposlenika koji su pomogli da bude uspješno dovršena. Iako je taj odašiljač znatno poboljšao prijam programa Radija Zagreb, on nije mogao pokriti cijelu Hrvatsku.