Vremeplov

1930

Početkom 1930. godine prvi se put emitirao zajednički program ljubljanskoga, beogradskoga i zagrebačkoga radija (emisija Nacionalni sat). „Zagreb, Ljubljana i Beograd moraju duhovno postati jedno, a to je pravi smisao i jezgra našeg jugoslavenskog narodnog ujedinjenja. Ovoj ideji treba da posluži i radiofonija u najširoj svojoj primjeni. Radiofonija to i čini”, pisale su zagrebačke Novosti 28. siječnja 1930.

Instrumentalni ansambl za narodne pjesme 1930-ih

1930. – s radom je započeo instrumentalni ansambl pod vodstvom M. Špilera, u početku posvećen isključivo emitiranju iz studija.

Špiler ansambl

Tonmajstor Miljenko Dörr o snimanju efekata 1930-ih

01:00

1931

U svibnju 1931. u Hrvatskome glazbenom zavodu u Zagrebu održan je koncert u čast pete godišnjice osnutka Radio stanice Zagreb (RZ). Koncert su uživo prenosili Radio Budimpešta, čehoslovačke radiopostaje, Radio Ljubljana i Radio Beograd.

Prvi javni prijenos koncerta iz Hrvatskoga glazbenoga zavoda u Zagrebu

1933

1933. – odašiljač je s Gornjega grada premješten na obalu Save, u 5 km udaljeno selo Otok, gdje je Radio stanica Zagreb sagradila zgradu i podignula nove antenske stupove. Danas se je to prostor u neposrednoj blizini jezera Bundeka. Za prijenos opreme rabila se konjska zaprega uz posebnu oblogu za zaštitu od treskanja. Zbog visokoga vodostaja Save nije se mogla upotrijebiti skela, nego je oprema prebačena čamcem.

Odašiljač na Savi

1933. – u Nikolićevoj (danas Teslinoj) ulici broj 7 uređen je veliki koncertni studio, u kojemu su počela i prva snimanja na uređaju s tzv. mekanim pločama. Prostorom se prije koristila tvornica Edison-Bell kao studijem za snimanje gramofonskih ploča, akustički obrađen teškim zavjesama od plemenitoga materijala. Taj je studio bio poznat pod nazivom dvorana Janje, po istoimenome svratištu, odnosno restoranu.

Studio u Nikolićevoj ulici u Zagrebu

Radijski nastup Marije Ružičke Strozzi 30-ih

00:22

1938

31. kolovoza 1938. – na Radio stanici Zagreb uživo je praizveden radiodramolet Rudolfa Habeduša Katedralisa Javlja se starinska ura. To je jedan od najstarijih sačuvanih hrvatskih radiodramskih tekstova, a donosi prizore iz života jedne zagrebačke gornjogradske plemićke obitelji u 19. stoljeću. Uloge su tumačili V. Beck, B. Kraljeva, L. Deutsch i V. Maričić, a nekoliko replika kardinala J. Haulika, koji se kao lik pojavljuje u prizoru vjenčanja, interpretirao je autor.

Diptih 85, u sjećanje na prve radiodrame

Starinska ura – izvadak iz radiodrame Diptih 85 (2012.)

01:23

1939

17. kolovoza 1939. – donesene su Uredbe sa zakonskom snagom o oduzimanju koncesija društvima Radio a. d. iz Beograda i Radio d. d. iz Zagreba (Radio stanica Zagreb) i eksproprijaciji za potrebe radiofonije, objavljene u Službenim novinama Kraljevine Jugoslavije, Beograd, br. 186. U Uredbama se također navodi da će ministar pošta telegrafa i telefona svojom odlukom odrediti dan kad će društva prestati s radom.

Vojko Trs ispred prijenosnih kola Radija Zagreb 1939.

26. kolovoza – 4. rujna 1939. – na Zagrebačkome zboru (velesajmu) na Savskoj cesti tvrtka Philips demonstrirala je televizijski program stvoren na licu mjesta. U stvaranju programa sudjelovali su probna spikerica I. Arhanić i umjetnici. Publika je tako na televiziji mogla vidjeti Ružu Cvjetičanin, Tomislava Neralića, Zvonimira Tkaleca, jazz-duo Hirschfel-Fabrizi, Miru Rainer i Slavka Hupperta, tenora Mihajla Lebedjeva, dr. Viktora Šafraneka, Nikolu Bogdana, Ančicu Kernic i Vjeru Grozaj i dr. Svi oni morali su proći složene pripreme za prvi nastup, koji je, među ostalim, uključivao i posebne maskersko-rekviziterske upute: „Boja odijela ne smije biti ni pretamna, ni presvijetla, nakit, na primjer broševi, narukvice i prstenje, sve to mora biti što veće. I cvijeće u zapučku ili na grudima mora također biti veliko. Svi se morate našminkati baš tako kao što čine glumci u filmskim ateljeima, samo s tom razlikom što boje moraju biti još intenzivnije.” Dan uoči otvorenja Zagrebačkoga zbora predstavljen je televizijski studio sastavljen od antenskih kola i kola za miksanje slike.

Philips de Vries, predstavljanje televizije u Zagrebu