Vremeplov

1924

29. ožujka 1924. – skupina zagrebačkih ljubitelja radija osnovala je Radioklub Zagreb i za predsjednika izabrala dr. Otona Kučeru, astronoma i fizičara. Mjesec dana poslije Radioklub je počeo tiskati magazin Radio sport. Publikacija je imala bitnu ulogu u promociji radija u Hrvatskoj. Dotad je klub imao već 136 članova iz Zagreba i drugih dijelova Hrvatske. Već 14. lipnja 1924. uprava Radiokluba Zagreb poslala je Vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Beograd molbu da joj „dozvoli odmah postaviti broadcasting u Zagrebu”, navodeći da su „novčana sredstva za podignuće osigurana”.

1926

26. ožujka 1926. – nakon izdane koncesije skupini članova Radiokluba Zagreb (1925.) Vlada je odobrila osnutak i nacrt pravila dioničarskoga društva Radio Zagreb. Sastanak novoosnovanoga društva održan je u svibnju. Izabrana je uprava od 13 članova sa Šandorom A. Alesanderom kao predsjednikom i inženjerom Velimirom Stasnijem kao zamjenikom. U upravnome vijeću bili su dr. Ivo Ražem, dr. Ivo Stern, dr. Rudolf Rodanić i inženjer Dragutin Joachimsthal.

Ivo Štern

15. svibnja – hrvatskom himnom i najavama ravnatelja Ive Sterna i spikerice Božene Begović prvi se put u eteru na srednjemu valu od 350 m (857 kHz) u 20.30 oglasila Radio stanica Zagreb i otad neprekidno emitira program. Te su večeri slušatelji mogli čuti službeni bilten, glazbu Beethovena, Haydna, Chopina, Rameaua, Saint-Saensa i na kraju 15-minutne novosti.

Božena Begović rekonstruira svoje prve radijske riječi (1966.)

00:14

Božena Begović se prisjeća početaka Radija Zagreb (1966.)

01:38

4. prosinca 1926. – Radio stanica Zagreb, među prvima u Europi, raspisala je javni natječaj za izvorne radiodramske tekstove. Prethodno, prva izvješćivanja s mjesta događaja počela su ujesen, a prvo izvješće s otvorenoga prostora bilo je 7. studenoga, prilikom otkrivanja spomenika J. J. Strossmayeru. Nakon toga mjeseca održana su još dva prijenosa uživo – opera More i Rusalka (19. studenoga) iz HNK-a, a započeli su i prijenosi svetih misa iz Markove i ostalih crkava te podnevne zvonjave s tornja crkve sv. Marka u Zagrebu.

Studio-salon Radija Zagreb

1927

Početkom godine (8. siječnja) prvi se put u programu pojavljuje riječ sport i otad su uvedene stalne sportske informacije. Nekoliko mjeseci poslije, 17. srpnja, emitiran je prvi sportski prijenos u reporterskome smislu; utakmicu HAŠK – Građanski (4 : 2), odigranu na igralištu u Koturaškoj, prenosio je Vilim Brkić tako što je tumačio što vidi na igralištu. To se dogodilo samo pola godine nakon prvih prijenosa u Pragu i Budimpešti. Tijekom ljeta počinje se izravno prenositi sve više nogometnih utakmica, 21. kolovoza Rapid (Beč) – Hajduk (Split) na igralištu Građanskoga, u listopadu međunarodna utakmica Jugoslavija – Mađarska, a zatim motociklističke utrke i drugi sportski događaji.

19. veljače 1927. – počela je međunarodna programska suradnja s drugim postajama. U noći s 19. na 20. veljače Radio stanica Zagreb prenosila je program iz SAD-a (emitiran preko kratkovalne stanice Schenectady).

Međunarodna suradnja

26. ožujka 1927. – na temelju sporazuma s upravom RAVAG-a Radio stanica Zagreb preuzela je preko telefonskoga voda svečani koncert Radija Beč u povodu 100. obljetnice smrti L. van Beethovena. Isti koncert prenosili su i Radio Prag te Radio Varšava. S njima te Radijem Budimpešta i Radijem Berlin Radio stanica Zagreb ostvaruje u budućnosti važnu suradnju.

Kabina spikera Radija Zagreb

7. travnja 1927. – emitirana je prva hrvatska radiodrama, Vatra Ive Sanjića (to je bio pseudonim Ive Šrepela). Označila je početak dramski iznimno plodne radijske sezone.

Ivo Šrepel

Vatra - izvadak iz radiodrame Diptih 85 (2012.)

02:11

1928

1. travnja 1928. – dvostruko je pojačana snaga odašiljača (0,7 kW) kako bi se ispunio koncesijski uvjet da se u 17 sati program razgovijetno čuje na udaljenosti od 300 km. Bez toga se gubilo pravo na koncesiju.

Radijski odašiljački uređaji

21. travnja 1928. – iz Varaždina je emitiran prijenos Missa Poetica Božidara Širole. Time se Radio stanica Zagreb prvi put izravno oglasila s područja izvan Zagreba; odmah potom slijedili su prijenosi iz Osijeka te iz drugih hrvatskih gradova i krajeva.

Božidar Širola

Krsto Odak o prvim danima Radija Zagreb (1963.)

01:00

Početkom lipnja 1928. Radio stanica Zagreb postala je punopravnim članom međunarodne organizacije Union Internationale de Radiodiffusion (osnovali su je u Londonu 1925. predstavnici 10 zemalja, sjedište je u Ženevi) kao predstavnica Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u kojoj, kao i u svim ostalim državama jugoistočne Europe, još nisu djelovale druge radiodifuzijske postaje.

Spomen-ploča na zgradi na Markovu trgu 9 u Zagrebu iz 1966.

1929

Krajem 20-ih započelo je redovito emitiranje vremenskoga znaka Geofizičkoga zavoda, svakoga punog sata. Od 1926. pa sve dotad za znak točnoga vremena uglavnom se upotrebljavalo kućno zvonce u studiju.

Njihalica u Geofizičkome zavodu – prenosila je zvuk točnoga vremena

Znak Geofizičkoga zavoda i početak podnevnih vijesti (2016.)

00:23