Dramoplov

1926

Radio stanica Zagreb 4. prosinca 1926. objavljuje natječaj za izvorni radiodramski tekst.

Natječaj za radiodramski tekst 1926.

Dramska je riječ od samih početaka prisutna na valovima Radio stanice Zagreb, koja je s emitiranjem započela 15. svibnja 1926. Pred mikrofonom profesionalni kazališni glumci interpretiraju ulomke  dramskih klasika.

Studio Radio Zagreba

1927

U novinama se pojavljuje prvi kritički osvrt na dramsku izvedbu pred mikrofonom drame Zadnja noć Janka Jurkovića te novinske najave pokusa za emitiranje novih radiodrama među kojima i Smrt Majke Jugovića Ive Vojnovića. U njima nastupaju najistaknutija imena tadašnjega glumišta.

Smrt majke Jugovića - izvadak (Josip Pavić i Marija Ružička Strozzi)

00:25

7. travnja 1927., od 20.30 do 20.45, na valovima Radio stanice Zagreb izvedena je prva hrvatska radiodrama.
Vatra Ive Šrepela pristigla je na natječaj pod pseudonimom Ivo Sanjić. Sve što o njoj  znamo poznato nam je iz osvrta u dnevnome tisku koji je među ostalim objavljivao reakcije zadovoljnih, ali i uzbuđenih slušatelja.  Neki su, naime, izišli na balkone na zagrebačkome Gornjem gradu misleći da je negdje buknuo požar.
Vatri su glumili: Vjekoslav Afrić, Jelena Bilbija, Božo Drnić i polaznici Državne glumačke škole. Redatelj drame bio je njezin autor  Ivo Šrepel.

Ivo Šrepel

Vatra (rekosntrukcija) - izvadak iz radiodrame Diptih 85

00:49

1928

Na Radiju Beč, u emisiji Radio Bühne, izvedena je Dubrovačka trilogija Ive Vojnovića. U suradnju s bečkom radiostanicom prijenos je omogućen telefonskom vezom.

1933

Izvode se radijske prilagodbe dramskih djela i jednočinke Rudolfa Habeduša Katedralisa i Petra Petrovića Pecije, te lokalizacije francuskih bulevarskih komada.

Osnovan je Dramski studio Radio stanice Zagreb.

1934

Iz skučenih prostorija na Markovu trgu radijska se postaja seli u veliki studio u Nikolićevoj 7 (današnja Teslina).

Studio u Nikolićevoj

Natječaj za radiodramske tekstove raspisuje se u suradnji s Maticom hrvatskih kazališnih dobrovoljaca. Nagrađene tekstove izvede njezini članovi glumci i pjevači amateri. Natječaji se raspisuju i sljedećih godina kao dio redovite suradnje Matice i Radio stanice Zagreb.

1938

Ostvaren je rekordan broj dramskih emisija – emitirano ih je čak trideset!

Nastaju radiodrame namijenjene isključivo radiju kao što su Ulični fotograf Ernesta Radetića i Javlja se starinska ura Rudolfa Habeduša Katedralisa. Tekstovi tih dviju radiodrama najstariji su  sačuvani izvorni radiodramski tekstovi.

Izvadak iz radiodrame Diptih 85

01:50

1940

Uz redovite nastupe zbora Matice hrvatskih kazališnih dobrovoljaca uprava Radio stanice Zagreb u više nastupa angažira novoosnovanu „neformalnu kazališnu skupinu“ Družinu mladih,  koja izvodi prvu europsku radiodramu Opasnost Richarda Hughesa te japansku dramu  Bubanj od damasta, obje u režiji Vlade Habuneka.
Počinje nacionalizacija i eksproprijacija Radio stanice Zagreb.

1941

Radi se u novim prostorijama u Vlaškoj ulici  (današnja Badelova zgrada).

Zgrada Radija Zagreb u Vlaškoj ulici 116

Družina mladih 8. veljače 1941. izvodi izvorni radiodramski tekst Propast Ericha Schmidta, u režiji Vlade Habuneka.

1942–1945

Tijekom cijeloga razdoblja emitira se emisija Dramski četvrtak  čiji je urednik, glavni adaptator i redatelj Vojmil Rabadan, sastavljena uglavnom od radioobrada djela svjetske klasike i djela iz hrvatske  baštine, ali i novijega europskog i domaćeg repertoara u izvedbi prvaka Hrvatskoga narodnog kazališta iz Zagreba.

Vojmil Rabadan

1944

Prva dramska emisija snimljena magnetofonom bila je komedija Momak od oka Fritza Petera Bucha emitirana 09. Studenog 1944. godine. Djelo je preveo Viktor Beck, obradio ga je za radio i režirao Vojmil Rabadan, a igrali su Nada Babić, Viktor Beck, Rudolf Kukić, Gizela Huml, Jozo Martinčević, Martin Matošević i Ante Kraljević. Majstor tona bio je Ivo Vuljević.

1946–1948

Objavljuje se natječaj za radiodramski tekst.

Većinu radiodrama režira Mladen Škiljan. Obrade potpisuju Marijan Matković, Ivan Hetrich, Alka Škiljan i drugi. Repertoar se zasniva na djelima suvremenih ruskih i domaćih pisaca, ali i na svjetskih klasika, pa se izvode  Shawova, Twainova i Gogoljeva djela.

Snimanje dramske emisije Radio Zagreba

Audiciji za glumački studio Radija Zagreb pristupilo je 128 kandidata. Članovi studija postaju: Ivan Hetrich, Borislav Mrkšić, Maca Marković, Ljubiša Pavić, Nada Gregorić, Zvonimir Ferenčić i Koraljka Eicher.

1949

Konvoj Ivana Hetricha i Bože Slanine emitira se 11. studenoga 1949. To je prva poslijeratna izvorna hrvatska radiodrama.

Ivan Hetrich

O dramskom studiju - iz dokumentarne radiodrame I ostat će zvuk

00:40

Osniva se Dječji dramski studio koji vodi redateljica Tamara Srkulj.

Dječji dramski studio

O dječjem dramskom studiju - iz dokumentarne radiodrame I ostat će zvuk

01:15

1950-te

Uz emisiju Radio drama (najstariju radiodramsku emisiju) 1954. godine uvodi se i emisija Radio igra.

Uredništvo i studiji smješteni su u zgradi u Jurišićevoj ulici.

Radiodramske izvedbe emitiraju se uživo, a repertoar je širokog žanrovskog raspona.

Radio u Jurišićevoj - iz dokumentarne radiodrame I ostat će zvuk

01:26

Sredinom pedesetih pojavljuju se emisije znanstvenofantastičnoga i kriminalističkoga žanra te prvi likovi ljudi s društvene margine srodni likovima antikomada.

1957

Za radio počinje pisati veliki broj krugovaša i drugih afirmiranih književnika svih generacija.

Dramska režija

26. listopada 1957. praizvedena je Mekana proljetna zemlja Zvonimira Bajsića. Iste je godine radiodrama izvedena na Radiju Prag, a 1958. godine na nizozemskome i danskome radiju.

Izvadak iz radiodrame Mekana proljetna zemlja

03:14

1959

Nakon što je dobila domaća priznanja radiodrama Vojislava Kuzmanovića Ubio sam Petra izvodi se na njemačkome radiju, a zatim na švedskome (1961.), češkome i poljskome (1964.). Radiodrama Zore Dirnbach Sestre Barsalli emitira se na njemačkome, a potom francuskome i nizozemskome radiju. Dvije radiodrame Jože Horvata emitiraju se na slovačkome radiju.

Izvadak iz radiodrame Sestre Barsalli

01:20

1959–1963

Međunarodna afirmacija hrvatske radiodrame dobiva na zamahu. Bajsićeve, Ivančeve, Slamnigove tekstove te tekstove Zore Dirnbach emitiraju mnoge europske radijske postaje.

Snimanje radiodrame

Nagrada grada Zagreba dodjeljuje se radiodramskim ostvarenjima 1961. i 1963. godine.

Pokreću se nove radiodramske emisije: Mala radio scena (1960.) i Međuigra (1963.).

1960

Matija Koletić snima Hrvatsku rapsodiju Miroslava Krleže. To je veliki projekt u kojemu sudjeluje 40 glumaca i koji se snima u nekoliko dramskih i glazbenih studija u Šubićevoj ulici.

Radio Zagreb u Šubićevoj ulici

Izvadak iz radiodrame Hrvatska rapsodija

01:59

Emitirana je Poruka s mjeseca Vojislava Kuzmanovića, prva znanstvenofantastična radiodrama.

1961

Čedo Prica i Zvonimir Bajsić obraćaju se Samuelu Beckettu s molbom da im dopusti emitiranje svojih tekstova unutar skromnih financijskih sredstava koje Radio Zagreb može ponuditi. Beckett pristaje, pa se sljedećih godina izvode njegovi tekstovi Ugarci, Radio, Radio I, Radio II i Posljednja vrpca.

Pismo Samuelu Beckettu

01:08

Počinje djelovanje Javne scene dramskog studija RTZ-a. Komorne izvedbe radiodramskih tekstova postavljaju se na scene zagrebačkih kazališta (najčešće na scenu Zagrebačkoga dramskog kazališta, današnje Gavelle).

Javna scena - izvadak iz dokumentarne radiodrame I ostat će zvuk

00:44

Čedo Prica dolazi na mjesto urednika dramske redakcije umjesto Frane Aduma.

Čedo Prica

1964

Počinje preustroj Radija Zagreb koji omogućuje stvaranje posebne programske cjeline u kojoj će se ujediniti uređivačka i izvođačka sastavnica  radiodramskoga djelovanja.

Emitira se prva filozofska radiodrama (Buđenje na kraju Vlade Gotovca) i prva radiodrama u stihu (Carev urar Ivana Slamniga).

1964–1971

Čak 60-ak hrvatskih pisaca tijekom ovog razdoblja piše za Radio Zagreb originalne radiodramske tekstove.

Snimanje radiodramske emisije

1965

Branko Hećimović postaje voditeljem Dramskoga studija Radija Zagreb te strukturira i unapređuje proizvodnju proširivanjem kruga glumaca, snimanjima u područnim radiostanicama, uvođenjem  novih emisija (Radio scene emisije koja se temelji na književnoj baštini i čiji je urednik Mate Ganza; Radio igre za djecu emisije koja dolazi u okrilje Dramskoga studija i čija je urednica Anita Kolesar), raspisivanjem natječaja za radiodramu, razmjenom tekstova, redatelja i stručnih posjeta s inozemnim radijskim postajama te emitiranjem emisija na trima mrežama i na Radiju Sljeme.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame I ostat će zvuk (Branko Hećimović)

01:50

Posljednja godina djelovanja Javne scene s premijerama Posljednja vrpca Samuela Becketta i Krik Ivice Ivanca.

Vanja Drach, Fabijan Šovagović i Neva Rošić na snimanju radiodrame

Izvadak iz radiodrame Krik

02:34

U travnju se u suradnji s tjednikom Telegram organizira rasprava o radiodrami, čiji se stenogram objavljuje u idućemu broju Telegrama.

U lipnju se na Trećemu programu Radija Zagreb, organizira Tjedan domaće radio drameTjedan je bio natjecateljskoga karaktera i održavao se i sljedećih godina.

Peti Tjedan radiodrame

1966

Na natječaj za radiodramski tekst stižu 133 teksta. Prva nagrada dodijeljena je Galilejevu uzašašću Antuna Šoljana.

15. prosinca 1966. raspisuje se prvi međunarodni natječaj (Prag-Varšava-Zagreb) za izvorni radiodramski tekst.

Međunarodni natječaj za radiodramu

Međunarodni natječaj za radiodramski tekst - iz dokumentarne radiodrame I ostat će zvuk

00:46

Tiska se Antologija radio drame, prva knjiga radiodramskih tekstova u Hrvatskoj.

Antologija radiodrame

Godina s čak petnaest praizvedaba hrvatskih radiodrama!

Matija Koletić, Emir Altić i Hrvoje Hegedušić

Broj časopisa Kolo objavljen u svibnju 1966. posvećen je radiodrami.

Časopis Kolo

1967

Objavljena je knjiga Borislava Mrkšića Poetika radio drame.

U lipnju su proglašeni rezultati međunarodnoga natječaja, a tri su nagrađena teksta objavljena u zborniku Radio drama 66'.

1968

Zvonimir Bajsić autor je prvog hrvatskog radiodramskog dokumentarca Zbogom te pokreće novu, dokumentarističku struju u hrvatskome radiodramskom stvaralaštvu. Ta se struja razvija paralelno s fikcijskom.

Montaža dokumentarne radiodrame

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Zbogom

01:24

Projekt međunarodnog natječaja Prag-Varšava – Zagreb zaustavlja se zbog ruske okupacije Čehoslovačke.

Tiskan je zbornik Radio drama 66'.

Zbornik Radio drama 66'

1970

Zvonimir Bajsić s tonskim majstorom Maksom Jurjevićem i glazbenom urednicom Jelkom Kušelj u emisiji urednice Drage Begović stvara eksperimentalnu radioigru Avant de Dormir.

Nagrada grada Zagreba dodijeljena je dramskoj redakciji Radija Zagreb „za uspjehe na afirmaciji radio dramskog stvaralaštva“.

1971

Branko Hećimović prestaje biti urednik Dramskoga studija. Marko Lehpamer postaje urednik Umjetničko-kulturnoga programa Radija Zagreb.

Mladen Rutić i Maks Jurjević na tragu Bajsićeva dokumentarizma stvaraju provokativni radiodramski dokumentarac – feature Prostorni kavez 1971. koji je emitiran u Radio igri urednice Drage Begović.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Prostorni kavez

00:34

1972

Snima se prva stereofonska radiodrama. Riječ je o tekstu francuskog autora Georgesa Pereca Stroj. Redatelj je Matija Koletić, a tonski majstor Hrvoje Hegedušić. Isti će tandem stereofonska iskustva prenijeti u rad na Krležinu Michelangelu Buonarrotiu za koji Branko Hećimović potpisuje prvu stereofonsku adaptaciju.

Izvadak iz radiodrame Michelangelo Buonarroti

02:13

1973–1974

Prva nagrada na festivalu Prix Italia pripala je dokumentarnoj radiodrami Zvonirmira Bajsića i Maksa Jurjevića Ad Libitum.

Naslovnica materijala za festival

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Ad libitum

01:01

1975

Voditelj programa postaje pisac Kazimir Klarić.

Uvodi se praksa da se izbor tekstova iz suvremene hrvatske radiodramske produkcije daje na prevođenje i šalje u osamdesetak radiopostaja po cijelome svijetu.

Emitirane su 62 premijere radiodrama u vodećim radiodramskim emisijama i 28 premijera u emisiji Panoptikum. Toliko ih je otprilike bilo i u sljedeće dvije godine (1976. i 1977.).

Snimanje radiodrame na terenu

Dokumentarna radiodrama Starolička patetična autora Čede Price, Zvonimira Bajsića i Maksa Jurjevića dobiva plaketu JRT-a za najbolju emisiju u cjelini te sudjeluje na festivalu Prix Italia, ali u kategoriji radiodrame jer autori ustraju na tome da je to, iako nije građena na tekstnom predlošku, radiodrama originalnog tona.

Naslovnica materijala za festival

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Starolička patetična

03:09

1977

Prvi radiodramski susreti u Stubičkim Toplicama okupljaju mlade pisce, redatelje i studente režije, te djelatnike Umjetničkoga programa koji stvaraju radiodramsku produkciju.

1978

Objavljen je broj časopisa Republika koji tematizira nova iskustva radiodrame.

Časopis Republika

1979–1982

Dokumentarna radiodrama Mladena Rutića i Vite Gospodnetića Vikend nagrađena je prvom nagradom na festivalu Prix Futura 1981. godine.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Vikend

02:05

Na festivalu Prix Futura u Berlinu 1979. specijalna UNESCO-ova nagrada dodjeljuje se dokumentarnoj radiodrami Mladen Rutića i Vite Gospodnetića Ljudski zrak.

Dodjela nagrade Prix Futura u Berlinu

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Ljudski zrak

01:14

Nagrada Premios Ondas dodijeljena je dokumentarnoj radiodrami Zvonimira Bajsića i Maksa Jurjevića Imam bebu koja govori.

Izvadak iz radiodrame Imam bebu koja govori

01:34

Ladislav Vindakijević na brdu Kalnik snima Krležina Hrvatskoga boga Marsa za emisiju Mala scena urednice Rose Lozice. U snimanju sudjeluje više od 20 glumaca, dva majstora tona, (Hrvoje Hegedušić i Ivica Kasumović), a vojska pruža logističku podršku.

Izvadak iz radiodrame Hrvatski bog Mars

04:38

1985

Čovjek koji je spasio Nizozemsku Antuna Šoljana u režiji Zvonimira Bajsića dobiva nagradu na festivalu Prix Futura.

Izvadak iz radiodrame Čovjek koji je spasio Nizozemsku

02:59

1986

Praško proljeće '84. Zvonimira Bajsića i Maksima Jurjevića na Međunarodnome festivalu dokumentarne radio drame Fedor osvaja prvu nagradu.

Zvonimir Bajsić i Maskim Jurjević

1989

Ovdje Radio Agram Dragutina Klobučara, Mire Pijace i Zorice Radaković dobiva prvu nagradu na Međunarodnome festivalu dokumentarne radio drame Fedor.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Ovdje Radio Agram

01:31

Mladen Rutić, Anka Savić i Davor Rocco realiziraju ars akustičnu dokumentarnu radiodramu Molitva. Primjer je to inovativne zvukovne kreacije podržane novom, digitalnom tehnologijom.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Molitva

01:53

Redakcija programa seli se u Dežmanovu ulicu, a snimanje se nastavlja u studijima u Šubićevoj.

1991

Emisija Četvorica u mraku Tomislava Jageca, Darka Rundeka i Anke Savić nagrađena je drugom nagradom na natjecanju Ake Blomstrom Memorial Prize.

Urednik programa postaje redatelj Josip Meštrović.

Emitiraju se dokumentarne radiodrame Dragutina Klobučara i Mire Pijace s temom rata, nastale u ratnome okružju: Tigrovi, Plač none Mare.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Tigrovi

01:24

Izlazi knjiga Hrvatska radio- drama 1990/1991, prva u nizu izdanja Dramskoga programa u sklopu biblioteke Hrvatski radio.

Izdanja biblioteke Hrvatski radio

Počinje snimanje ciklusa emisija Jer meni treba odgovor – svjedočanstva o ratu koji okuplja sve autore Dramskoga programa u projektu stvaranja kratkih emisija kojima se daje umjetnički komentar ratnoga zbivanja. Ciklus prema ideji redateljice Ranke Mesarić uređivala Mani Gotovac.

1992

Međunarodnim nagradama i priznanjima ovjenčane su emisije Darka Tralića i Kreše Osmana Hrvatski radio – zapisi iz Domovinskog rata, te Dragutina Klobučara i Mire Pijace Sineki (Prix Italia, druga nagrada za dokumentarnu radio dramu)

Utemeljen je nacionalni festival hrvatske radiodrame kao dio kazališnoga festivala Marulićevi dani u Splitu. U tom se obliku održava do 1996.

1993–1996

Dokumentarna radiodrama Zagrebačke vedute – Jelačić plac (Rutić, Mahovlić, Rocco, Glowatzky) osvojila je kao najbolje djelo u cjelini na festivalu u Tokiju - III. Morishige Award International Audio-drama Contest.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Zagrebačke vedute - Jelačić plac

01:51

Godine 1995. pokrenuta je emisija Ars Acustica urednice Adriane Kramarić.

Ples mrtvaca Mladen Rutića i Vite Gospodnetića na berlinskom festivalu dobiva Specijalnu nagradu UNESCO-a.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Ples mrtvaca

01:38

Radiodramski program počinje se snimati u studijima na Prisavlju.

1996

Pokrenuta je emisija Radio napetica iliti krimić urednika Mate Matišića.

Nagradu U. R. T. I. za kratku formu dokumentarnoga karaktera dobila je emisija Svatko je imao svoje mjesto autorica Nade Zoričić, Jasne Mesarić i Delke Lambaše Milanov.

1997

Od 15. do 21. travnja 1997. na Hvaru je održan prvi Međunarodni festival igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić – Starim tekstovima u pohode. Prvi festival okupio je 16 radiopostaja iz 14 zemalja s ukupno 19 emisija.

Festival Prix Marulić - slušanja na otvorenom

Dokumentarna radiodrama Od Hvara oblutak nagrađena je trećom nagradom na Festivalu Prix Marulić.

1998

Dokumentarna radio drama Terra incognita Ranke Mesarić i Anke Savić nagrađena je drugom nagradom na Festivalu Prix Marulić.

1999

Na Festivalu Prix Marulić radiodrama Kruva bez motike prema dramatizaciji Nives Madunić, a u režiji Vedrane Vrhovnik nagrađena je trećom nagradom.

Izvadak iz radiodrame Kruva bez motike

02:21

Nagradom U. R. T. I. nagrađena je dokumentarna radiodrama Zavjet moru ili Noina arka za treći milenij Darka Tralića.

2000

EBU je proglasio 2000. godinu godinom hrvatske radiodrame.

Dokumentarna radiodrama Za križon Lade Martinac Kralj, Mire Pijace i Ljube Pauzina nagrađena je drugom nagradom na Festivalu Prix Marulić.

Urednik je programa Mate Matišić.

2001

Branimir Bošnjak postaje glavnim urednikom programa.

Radiodrama Lopudska sirotica urednika i dramatizatora Hrvoja Ivankovića, a u režiji Biserke Vučković osvojila je Grand Prix Marulić.

Izvadak iz radiodrame Lopudska sirotica

01:51

2002

Radiodrama Filipa Šovagovića Cigla nagrađena je prvom nagradom na Festivalu Prix Italia.
Redateljica radiodrame je Vedrana Vrhovnik, majstorica tona Nedjeljka Lambaša Milanov, glazbena urednica Adriana Kramarić, a urednik emisije Radio igra Hrvoje Ivanković.

Na Festivalu Prix Marulić trećom su nagradom nagrađene radiodrama nastala dramatizacijom Apulejeva Zlatna magaraca redateljice Jasne Mesarić i dramatizatorice i urednice Nade Zoričić te dokumentarna radiodrama Mire Pijace U potrazi za kamenom ljepotom urednika Ljube Pauzina.

2004

Radioigra za mlade Vedrane Vrhovnik Kako sam bježala nagrađena je kao najbolja emisija za mlade na Festivalu Prix Ex Aequo u Bratislavi.
Redateljica je Vedrana Vrhovnik, majstori tona Miro Pijaca i Marija Pečnik Kvesić, glazbena urednica Adriana Kramarić , a urednica emisije Radioigra za djecu i mlade Lada Martinac Kralj.

2005

Uredništvo Dramskoga programa dobiva radne prostorije na Prisavlju.

Počinje emitiranje Kutića poezije, emisije koja je osmišljena kao dodatak emisiji Radioigra za djecu i koja naknadno dobiva status samostalne emisije. Njezina je urednica Lada Martinac Kralj.

Kutić poezije - izvadak iz emisije Tri mesara

00:30

2008

Željka Turčinović postaje glavnom urednicom Dramskoga programa.

Na festivalu Prix Italia prvu nagradu osvaja radiodrama Istinite pripovijesti prema istoimenome djelu grčkoga pisca Lukijana i dokumentarna radiodrama Nikice Kolobučara Leon i Kata.

Izvadak iz radiodrame Istinite pripovijesti

01:16

Izvadak iz dokumentarne radiodrame Leon i Kata

01:44

Prva nagrada za redateljsko ostvarenje na festivalu radioigre za djecu i mlade Prix Aequo u Bratislavi pripala je Mislavu Brečiću za Tri mušketira.

2009

Emisija Megali idea – megali katastrofi Arisa Angelisa i urednika Ljube Pauzina nagrađena je trećom nagradom na Prix Maruliću u kategoriji dokumentarne radiodrame.

Počinje se emitirati Etno fantastika, nova emisija kratkih radiodramskih oblika. Ciklus je osmislila i do 2012. godine uređivala Nada Zoričić.

Druga nagrada na Festivalu Prix Marulić u kategoriji male forme dodijeljena je emisiji Od babe ki je coprala i poslala stršene na Francuze redatelja Darka Tralića.
Treća nagrada na Festivalu Prix Marulić u kategoriji male forme dodijeljena je emisiji Sujenice u režiji Jasne Mesarić.

2010

Posebna nagrada Predsjednika Republike Italije na festivalu Prix Italia dodijeljena je radiodrami Jerihonska ruža Diane Meheik u režiji Anice Tomić.

Izvadak iz radiodrame Jerihonska ruža

02:50

2011

Nagrada Hrvatskoga glumišta dodijeljena je Dramskomu programu Hrvatskoga radija za poseban doprinos kazališnoj umjetnosti.

2012

Pokrenuta je nova emisija na Prvome programu Hrvatskoga radija Male forme čija je urednica Željka Turčinović.

Prva nagrada na Festivalu Prix Marulić u kategoriji kratkih oblika pripala je Glagoljonu Stephanie Jamnicky i Zorana Sajka.

Ars acustica - izvadak iz emisije Glagoljon

01:51

Radioigra za mlade Imaš fejs? nastala prema istoimenome romanu za mlade Jasminke Tihi Stepanić nagrađena je posebnom nagradom slovačkoga ogranka IBBY-ja kao najbolja adaptacija knjiženoga predloška radiju. Emisiju je režirao Mislav Brečić, a roman dramatizirala urednica emisije Nives Madunić Barišić.

2013

Nakon uvođenja novoga ustroja Hrvatske radiotelevizije Dramski program Hrvatskoga radija spaja se s Dramskim programom Hrvatske televizije u Produkcijski odjel Drama.

Emisija Glagoljon, Stephanie Jamnicky i Zorana Sajka iz ciklusa Ars acustica urednice Adriane Kramarić dobiva i prvu nagradu na festivalu Prix Nova u Bukureštu.

2014

Emisija Kolo od dana iz ciklusa Etno fantastika u režiji Jasne Mesarić i adaptaciji urednice emisije Nade Zoričić dobila je treću nagradu u kategoriji malih formi na Festivalu Prix Nova u Bukureštu.

Dodjela nagrada Prix Nova

Etno fantastika - izvadak iz emisije Kolo od dana

01:17

2016

Emisija iz ciklusa Ars acustica 1914 i dalje Marije Pečnik Kvesić osvojila je Grand Prix na Festivalu Prix Marulić u kategoriji malih formi.

Ars acustica - izvadak iz emisije 1914. i dalje

01:14

Rukovoditeljica Produkcijskoga odjela Drama postaje Nives Madunić Barišić.

U suradnji s Dokumentarnim programom Hrvatske televizije u sklopu obilježavanja 90 godina postojanja Hrvatskoga radija i 60 godina postojanja Hrvatske televizije snimljen je dokumentarni televizijski film Prisloni uho, čija je tema povijest hrvatske radiodrame i dramskoga programa.

I ostat će zvuk – grupni portret s radiodramama, dokumentarna radiodrama u dva dijela o povijesti dramskoga programa, autorica Lade Martinac Kralj i Marije Pečnik Kvesić okupila je tridesetak svjedočenja radiodramskih stvaralaca od 50-tih godina prošloga stoljeća do danas.

Izvadak iz dokumentarne radiodrame I ostat će zvuk

00:31

Na Drugome programu Hrvatskoga radija pokrenuta je nova emisija pod nazivom KriK krimić i komedija u kojoj se donose premijerni naslovi, ali i nastavaljaju emitirati emisije iz ciklusa Panoptikum i Napetica. Urednica je emisije Nives Madunić Barišić.

2017

Emisija Notturno, autorska reinterpretacija istoimene pjesme Vladimira Vidrića, nagrađena je drugom nagradom na Festivalu Prix Nova u kategoriji malih formi. Redateljica emisije je urednica Katja Šimunić, majstori tona Marija Pečnik Kvesić i Zoran Brajević, a skladatelj je Maro Market.

Prix Nova 2017.

Mala forma - izvadak iz emisije Notturno

02:11

Pokrenute su mrežne stranice Radiodrama u okviru HRT-ove stranice obljetnica.hrt.hr, a iz tiska izlazi i šesta knjiga iz ciklusa Portret umjetnika u drami.

Multimedijskim programom na Marulićevim danima u Splitu te prigodnim programom u Muzeju suvremene umjetnosti radiodrama izlazi i izvan etera.

U okviru projekta I ostat će zvuk – 90 godina radiodramskoga programa tijekom cijele godine Odjel drama Hrvatskoga radija nizom aktivnosti radi na promociji radiodrame.