Ono po čemu nas pamtite

Predstavljamo vam naša najpoznatija lica i glasove, dramske, zabavne i informativne projekte, trenutke koji su ostavljali trag u društvu u cjelini i ulazili u vaše domove putem radija i televizije, svakoga dana: podsjećamo, među ostalim, na nezaboravna redateljska imena kao što su Anton Marti i Mario Fanelli, sjajne serije poput Smogovaca i Veloga mista, likove Špire Špule i Mende, glasa Božene Begović, sportske komentatore poput Mladena Delića i brojne druge.

1958. godine u Dječji program Televizije Zagreb Mladen Bjažić uvodi Medu Medovića. Izradio ga je lutkar Ante Despot, a animirao ga je i igrao glumac Krsto Krnic. Medo je postao prepoznatljiv po svojemu nazalnom izgovoru glasa n, i tako je preimenovan u Mendu Mendovića. Sa svojom tajnicom Slavicom, koju je tumačila Slavica Kaurić-Fila, cijeloga je desetljeća bio napopularniji lik televizijskoga ekrana.

Najpoznatiji kviz znanja Televizije Zagreb nastao je 1979. godine, a osamdesetih godina bio je najgledanija kulturno-zabavna emisija. Urednica kviza bila je Maja Jurković, a voditelji Ivan Hetrich i Oliver Mlakar. Redakcija kviza prva je u tadašnjoj Jugoslaviji u televizijsku proizvodnju uvela računalo. Popularnu maskotu Kviska, prema ideji autora Kviskoteke Laze Goluže, izradio je ugledni akademik Miroslav Šutej. Izvorni je Šutejev Kvisko od 2015. godine ponovno na Hrvatskoj radioteleviziji i bit će dio postava budućega Muzeja HRT-a.

Svako je vrijeme imalo svoje televizijske zvijezde i kultne emisije, koje su djeci pojedine generacije obilježile djetinjstvo. Pravu revoluciju izazvala je Zlatna nit, u kojoj je glavnoga junaka Špiru Špulu glumio slavni Špiro Guberina. Emitirala se od 1976. do 1978. i doživjela nebrojene reprize. Boris Festini pjevao je poznate stihove Zvonimira Baloga, koje je uglazbio Arsen Dedić. Seriju je režirala Višnja Lasta, a uređivao Milivoj Matošec.

Glazbeno-zabavnu emisiju Svjetla pozornice s Oliverom Mlakarom vodila je Helga Vlahović Brnobić. Emisija je postala sinonim Zabavnoga programa, koji je već otprije iznjedrio brojna poznata televizijska lica, velike projekte i nezaboravna redateljska imena kao što su Anton Marti i Mario Fanelli.

 

Pozdrav hrvatskim braniteljima ma gdje bili!, pozdrav koji je u Dnevnik Hrvatske radiotelevizije 1991. godine uveo urednik Branimir Dopuđa. Taj je pozdrav i danas podsjetnik na ratni informativni program, ali i doprinos koji su obrani domovine dali Hrvatska radiotelevizija i njezini zaposlenici – neprekinuto izvješćujući o ratnim razaranjima i prenoseći istinu o Domovinskome ratu. Naime, program Hrvatske radiotelevizije nije zaustavljen ni za najvećih ratnih razaranja, a istina o Domovinskome ratu prenosila se tako i izvan granica Republike Hrvatske. Među ostalim, u Dnevniku HRT-a u vrijeme intenzivnih napada na brojne hrvatske gradove svoju je prvu izvedbu imala i Moja domovina, jedna od najljepših pjesama na temu Domovinskoga rata. Snimljena je u studiju Mozart Hrvatskoga radija (HRT – HR), a prvi je put izvedena u Dnevniku HRT-a 15. rujna 1991. godine.

Velo misto televizijska je serija koja se snimala od 1979. do 1981. prema knjizi Miljenka Smoje. Redatelj serije je Joakim Marušić, a glazbu je skladao Pero Gotovac. Živopisna je to kronika grada Splita na vjetrometini burnih političkih zbivanja prve polovice dvadesetoga stoljeća, kojoj ni u najtragičnijim trenucima ne nedostaje humora i plemenitosti. Glavni likovi i životi tih likova temelje se na stvarnim osobama i događajima. Autentičan jezik, bogati kostimi i scenografija te iznimna glumačka ostvarenja glavne su značajke ove koloritne povijesne freske grada Splita pune mediteranskoga ozračja.

Mladen Delić prvi je novinar u povijesti Hrvatske radiotelevizije koji je izravno izvješćivao s utakmice – bilo je to 12. svibnja 1957., a utakmica se održavala u Zagrebu. Utemeljitelj je sportskoga uredništva Radija Zagreb. Osim što je bio radijski i televizijski novinar (Radio Zagreb i Televizija Zagreb), pisao je i za novine Narodni sport i Borba. Izvješćivao je sa šest ljetnih i sedam zimskih olimpijskih igara, sa sedam svjetskih nogometnih prvenstava te s mnogih drugih sportskih događanja. 1994. godine dobio je nagradu za životno djelo Hrvatskoga zbora sportskih novinara. Njegov usklik Ljudi, pa je li to moguće! s nogometne kvalifikacijske utakmice između reprezentacija Jugoslavije i Bugarske 22. prosinca 1983. u Splitu postao je toliko popularan da ga često upotrebljavaju i današnji novinari.

Avanture Smogovaca u pet je knjiga opisao književnik Hrvoje Hitrec, koji je i autor scenarija serije Smogovci. Na ideju da se snimi serija prema Hitrecovoj knjizi došao je 1981. godine tadašnji urednik Programa za djecu i mlade Televizije Zagreb Pajo Kanižaj. Ukupno je, u razmacima od nekoliko godina, snimljeno 38 epizoda u šest sezona. Epizode od prve do trideset prve snimljene su između 1981. i 1991. godine, dok je posljednjih sedam, snimljenih prema Hitrecovoj knjizi Smogovci u Domovinskom ratu, snimano do sredine devesesetih. Uvodna špica prikazuje snimku Zagreba iz zraka od Kaptola (područje oko zagrebačke katedrale) do III. gimnazije i Naselka – malo prema istoku u kvartu Peščenica. Glazba iz uvodne špice iz slavnoga je vesterna Sedmorica veličanstvenih Johna Sturgesa.

Hrvatska je među prvim državama u srednjoj i istočnoj Europi koja je osnovala radiopostaju, a Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb! prve su riječi emitirane uživo 15. svibnja 1926. godine iz tadašnjega studija Radio Zagreba na Markovu trgu u Zagrebu. Temelje radiodifuziji u Hrvatskoj postavila je još u ožujku 1924. skupina uglednih intelektualaca i poslovnih ljudi koja je osnovala Radio klub Zagreb. Za predsjednika kluba, koji je imao 136 članova, izabran je astronom i fizičar dr. Oton Kučera. Nakon dvogodišnjih napora članovi Radio kluba uspjeli su pribaviti koncesiju i druge državne dozvole te utemeljiti Radio stanicu Zagreb. Prvo je emitiranje 15. svibnja 1926. godine započelo hrvatskom himnom, a prvi govorni sadržaji bili su najave spikerice Božene Begović i ravnatelja dr. Ive Sterna. Program se emitirao na srednjemu valu od 350 metara.

Poznati pozdrav Zvonka Letice Hvala na pažnji! postao je sinonim za informativni program Hrvatske radiotelevizije. Zvonko Letica bio je reporter, komentator i urednik vanjskopolitičke redakcije na Radiju Zagreb od 1950. do 1965., a također i dopisnik JRT-a iz New Yorka. Na Televiziji Zagreb od sredine je šezdesetih do sredine sedamdesetih godina prošloga stoljeća radio političke i dokumentarno-magazinske emisije. Nakon toga radio je i kao dopisnik iz nordijskih zemalja. Autor je nekoliko knjiga i dobitnik brojnih strukovnih priznanja i nagrada.

Gruntovčani su hrvatska dramska serija redatelja Kreše Golika snimljena 1975. godine prema scenariju Mladena Kerstnera. Gruntovčani uvode gledatelje u svijet podravskoga sela u kojemu raslojavanje uvjetovano društveno-gospodarskim prilikama dovodi do brojnih egzistencijalnih problema. U radnji prožetoj blagim humorom koji često prikriva gorčinu, nižu se vjerodostojni likovi i situacije u kojima Mladen Kerstner na sebi svojstven način ponire u dušu podravskoga čovjeka. Nezaboravni likovi Dudeka, Regice, Cinobera, Presvetloga, Martina birtaša ili Besnoga i danas su dio prepoznatljivosti narodnoga života u Podravini, ali i u Međimurju, pa i drugim županijama uz Dravu.

Đelo Hadžiselimović diplomirao je komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskome fakultetu 1974. godine. Iste se godine zaposlio kao vanjski suradnik Televizije Zagreb u emisiji Jadranski susreti. Urednik u Zabavnome programu postao je 1981., a pet godina poslije s Mignon Mihaljević počinje raditi na noćnome programu Televizije Zagreb Program plus. Od 1990. bio je urednik Drugoga programa Hrvatske televizije (HRT – HTV 2), a 1991. postaje urednik Ratnoga programa. S Velimirom Đuretićem i Marijom Nemčić uređivao je prvo i drugo izdanje dodjele nagrada Porin, a 1993. postao je urednik Zabavnoga programa Hrvatske televizije. No, najpoznatiji je po tome što je niz godina odabirao strani dokumentarni program, a njegov je izbor postao jamstvo kvalitete programa Hrvatske radiotelevizije.