Leksikon radija i televizije

Natrag

zaštita privatnosti

medijsko pravo koje obuhvaća zakonske odredbe i profesionalna načela kojim se regulira privatni život pojedinca. Polazi od toga da svaki pojedinac bez razlike, uključujući i nositelje javnih funkcija, ima pravo na zaštitu svoje privatnosti, vlastite obitelji, tjelesnoga i moralnoga integriteta od bilo kakvoga publiciteta i u svim situacijama, osim kad je to od važnosti za uredno i zakonom određeno obavljanje posla od javnoga interesa (javne funkcije). I u takvim iznimnim slučajevima mediji moraju poštovati zakonom predviđeni protokol radi izbjegavanja selektivnog ili subjektvnog pristupa zaštićenoj sferi privatnosti. Pravna zaštita privatnosti ograničava slobode medija, ali štiti pravo pojedinca na dostojanstvo, čast i ugled svojega privatnog života. Zato se neprihvatljivim drži sve što zakonom nije predviđeno. Pravo pojedinca na privatnost u načelu je nad pravom slobode medija na informaciju. Tako se u Hrvatskoj priječi korištenje privatnih razgovora bez sudskoga odobrenja, širenje informacija koje se dobivaju privatnim kanalima bez dodatne provjere, objavljivanje privatnih fotografija i sl. Javni dužnosnici i javne osobe također uživaju zaštitu privatnosti, u manjem opsegu nego drugi, ako su informacije o privatnom životu bitne za obavljanje njihove javne funkcije. U hrvatskim zakonskim propisima češće se koristi termin pravo osobnosti, što je i posebna odredba u članku 19. Zakona o obveznim odnosima. Taj termin širi je od prava na privatnost osobnoga i obiteljskoga života te obuhvaća pravo na život, duševno i tjelesno zdravlje i ime. Povreda prava osobnosti ne nastaje samo uvredom i klevetom, što su kaznena djela, neovisno o pravu na naknadu štete, nego bilo kojom povredom navedenih prava, pa i kad bi oštećena osoba imala koristi od toga. Nije svako snimanje na javnom mjestu isključeno od odštete. Ako je snimano javno mjesto (npr. trg) kao cjelina, na kojem su se našli prolaznici, onda nije riječ o povredi privatnosti. S druge pak strane, ako se snima npr. portret osobe (poglavito ako je skrivena kamera), onda je to povreda prava osobnosti bez obzira na to gdje se osoba nalazi. Ako postoji opravdani javni interes, u iznimnim se situacijama može prekršiti pravo na privatnost. Slobodno se objavljuju snimke javnih osoba koje se odnose na njihovo javno djelovanje te osoba koje su postale sudionici događaja od javnog interesa (npr. talačka kriza ili prometna nesreća), ako nije riječ o privatnoj i intimnoj sferi: ona je zaštićena od snimanja i publiciteta. Osobe koje drže da su oštećene imaju pravo na ispravak ili odgovor, a pod određenim uvjetima i pravo na naknadu štete. Novinari i urednici mogu u takvim slučajevima odgovarati za klevetu i uvredu.

Preuzmi tiskano izdanje

PDF, 25 MB

Tiskano izdanje leksikona