Leksikon radija i televizije

Natrag

UNESCO

(akr. od engl. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organisation – Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu), međunarodna organizacija u sastavu UN-a koja okuplja 194 države, osnovana 1945. sa sjedištem u Parizu. Primarni joj je cilj da usmjerava, prati i potiče razvoj obrazovanja, znanosti i kulture u državama članicama i izgrađuje sustav zajedničkih vrijednosti u tim djelatnostima. Radom organizacije rukovode glavni direktor, izvršni odbor i glavna skupština, koja se sastaje svake druge godine. Jedan od predsjednika skupštine, koji uz druga tijela vodi UNESCO između dvaju skupštinskih zasjedanja, 1970-ih bio je I. Margan, hrvatski političar iz Rijeke, kao predstavnik Jugoslavije. Znatan djelokrug organizacije odnosi se i na područja informiranja i komunikacija, gdje ima velik utjecaj u stvaranju prikladnih uvjeta za slobodni protok informacija i za slobodu medija i novinarstva. Posebno je u tom pogledu bitan cjelovit dokument UNESCO-a iz 1978, koji pod nazivom Deklaracija o osnovnim načelima u doprinosu masovnih medija jačanju mira i međunarodnomu razumijevanju, unaprjeđenju ljudskih prava i borbi protiv rasizma, apartheida i poticanja na rat figurira kao platforma za društveno prihvatljivo djelovanje masovnih medija u svijetu. Organizacija sustavno prati kretanje u medijima, potiče demokratske, pluralne i etičke tendencije te kritizira negativne utjecaje tržišta i globalizacije na suvremene medije. U ime opće odgovornosti za promicanje vrijednosti kulture, znanosti i obrazovanja štiti prava država da razvijaju nacionalni jezik i kulturu, ali istodobno potiče i podržava jezičnu raznolikost i multikulturalnost kao pozitivne elemente suradnje i približavanja različitih država, naroda i kultura. Hrvatska je članica od 1992, znatno zastupljena na popisu zaštićene svjetske prirodne (Plitvička jezera) i kulturne baštine (Eufrazijeva bazilika u Poreču, Šibenska katedrala, Dioklecijanova palača, gradska jezgra Trogira, gradska jezgra Dubrovnika, Starogradsko polje na Hvaru), dok na popisu nematerijalne kulturne baštine, koja se formira u posljednjih desetak godina, pripada među pet najzastupljenijih zemalja s kulturno-tradicijskim dobrima velike medijske vrijednosti (zvončari Kastavštine, hrvatsko čipkarstvo, procesija kraljica – ljelje u Gorjanima, Hvarska procesija križa, Festa sv. Vlaha, proizvodnja drvenih dječjih igračaka u Hrvatskom Zagorju, istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici, Sinjska alka, tradicija izradbe licitara, bećarac, nijemo kolo u Dalmatinskoj Zagori, klapsko pjevanje, mediteranska prehrana na Jadranu), a ojkanje se nalazi na popisu ugrožene svjetske nematerijalne baštine.

Preuzmi tiskano izdanje

PDF, 25 MB

Tiskano izdanje leksikona