Leksikon radija i televizije

Natrag

Treći program HR-a

radijski programski kanal HR-a, pokrenut 1964. u sklopu programske reforme RZ-a. Utemeljitelji programa bili su urednik H. Lisinski i članovi prvog uredništva D. Car, N. Kujundžić, B. Polić te tajnica V. Vučetić, kojima su se ubrzo pridružili S. Knežević, E. Sedak i E. Peratoner. U to uredništvo, formalno osnovano u travnju 1964 (premda su prve probne emisije počele 13. X. 1963), pristigli su 1965. T. Kurelec i N. Idrizović, 1966. D. Bućan te stalni honorarni urednici V. Vuković, M. Bradarić, 1967. D. Dragojević i dr. Uz suradnju mnogih umjetnika, kulturnih, znanstvenih i javnih djelatnika utvrdili su odrednice programa, koje se temeljno nisu mijenjale. Svojevrstan uzor bio im je, kao i sličnim programima na većini nacionalnih europskih radija, Treći program BBC-ja. Osnivanje III. programa bilo je moguće nakon što je počeo intenzivniji razvoj odašiljačke mreže RTZ-a (osobito na UKV području) potkraj 1950-ih i početkom 1960-ih. U kontekstu društveno-političkoga sustava, odnosno samoga sustava RTZ-a, III. program najmanje je podlijegao cenzuri i uspio je očuvati programsku shemu i orijentaciju. Početkom 1970-ih uredništvo počinje izdavati i Zbornik Trećeg programa HR-a, u kojem se objavljuju odabrani domaći i prevedeni tekstovi, izvorno emitirani u radijskom programu. Isprva se emitirao tri sata uvečer na frekvenciji II. programa HR-a. U drugoj polovici 1980-ih dobiva samostalnu frekvenciju i sedam sati programa, a 1997. počinje emitirati 24 sata dnevno, što je zahtijevalo uvođenje niza novih emisija i izradbu nove programske sheme koju su osmislili R. Vince, D. Dragojević i Đ. Otržan. Tijekom godina konstanta je programa nastojanje da se afirmiraju vrijednosti nacionalne kulture, ali se ne zanemaruju ni vrijednosti stranih. To je osobito došlo do izražaja u emisijama Bibliovizor, Dnevnici i pisma, Poezija naglas (D. Dragojević), Pod povećalom (G. Crnković, M. Mihovilović), Triptih (E. Turković), Kazalištarije (G. Gračan, A. Juniku, B. Blažević), Hrvatski identitet (S. Bastaić-Batinović), Hrvatska proza i Antologija pripovijetke (B. B. Hrovat), Zoofon (G. Gračan). Znanost, filozofija, umjetnost, arhitektura, glazba, lingvistika, film i druga područja obrađivani su u emisijama Znaci vremena i Project broadcasting (Lj. Filipović), Eppur si muove (T. Krčmar), Daleki glasovi i Saturnova djeca (B. Romić), Svjetska proza (A. Grbac), Doba znanosti i Portreti znanstvenika (R. Rusan), Pitoma misao i Riječi i riječi (I. Matijašević), Gubitak središta (R. Vince i L. Kovačević), Alternet (Z. Roško), Baština, mi i svijet (S. Knežević), Život prostora (T. Pavelić i D. Kisić), Filmoskop (D. Radić), Filmološki ogled (D. Nenadić), Glazba i film (I. Paulus), a emisija Ogledi i rasprave (više urednika) bila je i ostala jedan od zaštitnih znakova III. programa. Društveni obzor, Kultura demokracije i Eurostorije (Lj. Strpić) te Razgovor s povodom (N. Dujmović) imale su naglašeno aktualnu tematizaciju, pretežno razgovorne forme, kao i Forum Trećeg programa. Serijali Velikani naše epohe i Rječnik Trećeg programa emitirali su se 1–3 godine, okupivši velik broj uglednih autora iz svih sfera kulturnoga i znanstvenoga života. I danas su dostupni u obliku istoimenih knjiga (izdanje Biblioteke Hrvatskog radija), kao i niz drugih tematskih serijala emitiranih u okviru emisija Komentari subotom, Portret umjetnika u drami, Portreti hrvatskih jezikoslovaca, Hrvatska ratna drama 1990/91, Hrvatski esej 1990–91. itd. U novom ustroju HRT-a, kojim su redakcije i programi HR-a i HTV-a za pojedina tematska područja sjedinjeni u Produkcijske odjele za oba medija, III. program HR-a (glavna urednica R. Rusan) zadržao je, u visokom postotku, svoj redakcijski sastav zbog specifične strukture emisija, naglašenoga stručnog, autorskog i umjetničkog izričaja. Program se i u sklopu HRT-a i u kontekstu hrvatskoga medijskog prostora općenito prepoznaje kao zasebna i cjelovita kulturna činjenica. Tijekom posljednjih deset godina uvedeno je 25 novih emisija, od kojih se ističe Tribina Trećeg programa, dvosatna emisija uživo u kojoj sudjeluju najeminentniji domaći i, katkad, strani gosti, koji raspravljaju o aktualnim problemima kulture, umjetnosti, znanosti i društva. Tu su i Okrugli stol (B. Munjin), Skrivena strana dana (L. Letinić), Svjetovi i nazori (L. Kovačević), Stvarnost prostora (E. Turković), Suvremena hrvatska proza (I. Matijašević), Na margini (Lj. Filipović), Na kraju tjedna (M. Peterlić), Lica okolice te Pojmovnik postjugoslavenske književnosti (G. Crnković, B. Postnikov), Praskozor (B. Romić i A. Grbac), Moj izbor (I. Matijašević i I. Prtenjača). Poseban je umjetnički projekt Slika od zvuka, emisija u kojoj likovni i multimedijalni umjetnici, performeri i audioartisti stvaraju originalna umjetnička djela u mediju zvuka. Projekt je predstavljen na četiri izložbe (dvije u Zagrebu te u Dubrovniku i Splitu), a izdana su i tri DVD-a sa zvučnim radovima i pratećim knjižicama. Na III. programu emitira se pretežno klasična glazba uz stručne izbore glazbenih urednika, praćenje svjetskih glazbenih događaja i umrežavanje u izravne prijenose i europsku razmjenu. Dobio je nagradu Grada Zagreba 2011. “za dugogodišnje sustavno promicanje najviših umjetničkih, znanstvenih, medijskih i kulturnih postignuća (...) te visoku razinu profesionalnih načela i etike”. Glavna urednica R. Rusan.

Preuzmi tiskano izdanje

PDF, 25 MB

Tiskano izdanje leksikona