Leksikon radija i televizije

Natrag

sportski programi

emisije o sportskim događajima (prijenosi, posebne emisije, studijski razgovori i dr.). Izvještavanja o sportskim događajima sastavni su dio radijskih programa od samih početaka medija, a i prvi pravi TV prijenos bio je s Olimpijskih igara u Berlinu 1936. Dinamičnost i neposrednost radijskih prijenosa sportskih događaja televizija je nadopunila dodatnom atraktivnošću (snimanje s više kamera, mogućnosti ponavljanja i usporavanja pokreta i sl.). Sportski su programi redovito među najgledanijima na televiziji. Mnogi su sportovi stekli ili proširili popularnost zahvaljujući televiziji koja je utjecala i na stvaranje individualnih sportskih zvijezda, profesionalizaciju sporta, širenje sponzorstva i popularizaciju novih vrsta masovnoga sporta (npr. trčanje, fitness). Televizija je početkom 21. st. postala glavni financijski izvor vrhunskoga sporta (zbog kontinuiranoga rasta naknada za prava na TV prijenose vrhunskih natjecanja), ali i sredstvo širenja amaterskoga sporta. Na RTZ-u je 1927, godinu dana nakon prvoga radijskog prijenosa iz Praga, V. Brkić, tehnički tajnik Zagrebačkoga nogometnog podsaveza, prenosio nogometnu utakmicu Građanskoga i HAŠK-a. Sportska redakcija RZ-a uvela je 1955. stalnu nedjeljnu emisiju Sport, muzika, sport (urednik M. Delić). Uz Delića reporteri su bili H. Macanović, I. Tomić i M. Rogić, a šah je komentirao B. Rabar. Delić je 1964. prešao na televiziju, a u redakciju su došli F. Kramer, M. Mazele i J. Dodig. Urednik redakcije postao je I. Tomić. Emisija je 1968. promijenila ime u A sada sport i glazba. Tijekom 1970-ih nedjeljom su prenošene nogometne utakmice hrvatskih klubova, uz stalno praćenje ostalih rezultata u Jugoslaviji. Od 1976, ponajviše zaslugom M. Mazelea, koji je od I. Tomića preuzeo vođenje redakcije, počeli su subotnji prijenosi utakmica košarkaškoga prvenstva, od 1979. u sklopu stalne emisije Susreti subotom, koje je autor i prvi urednik B. Karajković. Novi reporteri bili su I. Škopljanac i O. Naglić, voditelj V. Mahovlić, a B. Rabara naslijedio je V. Kovačević. E. Pezzi počeo se javljati iz Splita, I. Kovačević iz Rijeke. Nakon smrti M. Mazelea 1978. dužnost urednika neslužbeno je obavljao F. Kramer, koji je organizirao radijsko pokrivanje i vodio pool jugoslavenskih radiopostaja na Mediteranskim igrama u Splitu 1979. Voditelji redakcije od 1979. bili su V. Kovačević, J. Dodig, O. Naglić. Sportska redakcija HR-a prvi put samostalno (izvan JRT-a) prenosi zbivanja s Olimpijskih igara iz Barcelone 1992, s reportersko-tehničkom ekipom: F. Kramer, E. Pezzi, B. Kanižaj, I. Škopljanac, B. Bregeš, R. Čubrić i O. Naglić. Od tada HR izvještava o svim velikim svjetskim sportskim događajima. Sportska redakcija 1997. prerasta u Sportski program HR-a i prenosi sve utakmice nogometnoga i košarkaškoga prvenstva, najzanimljivije utakmice vaterpolske i rukometne lige te skijanje i tenis. Prate se i važni nastupi naših reprezentacija i klubova na međunarodnoj sceni. Uz A sada sport i glazba središnje su emisije Sportski mikrofon i Sport subotom. Još u predeksperimentalnoj fazi TVZ-a (listopad 1956) posebnom emisijom uživo (M. Delić) najavljene su Olimpijske igre u Melbourneu, a u studenom je i eksperimentalni program počeo prijenosom nogometne utakmice Engleska–Jugoslavija. Sportska je redakcija osnovana 1957 (urednica M. Babović). Prvi izravni sportski TV prijenos, nogometnu utakmicu Jugoslavija–Italija, TVZ je ostvarila 12. V. 1957 (kamermani I. Sušanj i M. Ostrovidov, reporter M. Delić, glavni tehničar za prijenos signala do odašiljača B. Brajan). U početcima sportske redakcije TVZ-a razmjerno mnogo pozornosti posvećivano je tjelesnoj kulturi mladih i masovnom sportu. U tom je razdoblju TVZ imao ulogu promicatelja i popularizatora manje popularnih, ali vrijednih i za sportsku kulturu nezaobilaznih sportova. Komercijalizacija sporta i televizije u Hrvatskoj utjecala je i na promjenu odnosa prema sportu na HTV-u, pa je 1990-ih sportska redakcija i organizacijski premještena iz Informativnoga u Zabavno-sportski program. Udio sportskih emisija u ukupnom programu stalno je visok, a povremeno je dosezao 20%. Sportski program realizirao je i više posebnih emisija, među kojima su bili Telesport, Sportski pregled, Svijet sporta, Brže, više, jače, Arena, Top sport, Petica i Hrvatska nogometna liga. Izravnim prijenosima, redovitim i prigodnim emisijama ili sažetim izvještavanjem u dnevnim emisijama prikazuju se važniji nastupi hrvatskih nacionalnih reprezentacija, posebno u najpopularnijim sportovima (nogomet, košarka, rukomet, vaterpolo), potom utakmice Hrvatske nogometne lige, završnice prvenstava države i nacionalnih kupova u brojnim sportovima, velika svjetska natjecanja u različitim momčadskim i pojedinačnim sportovima, vrhunska skijaška natjecanja, teniski turniri, međunarodna klupska natjecanja u nogometu, rukometu, košarci, vaterpolu, odbojci, najveća natjecanja u atletici, plivanju, gimnastici, utrke Formule 1, profesionalni i amaterski boks. Najvažnija je dnevna emisija Sport, koja se emitira nakon središnjega Dnevnika. Sportski se prilozi emitiraju i u ostalim dnevno-informativnim emisijama. Program oblikuje i posebne programske pakete povodom najznačajnijih sportskih događaja, kao što su Olimpijske igre ili Svjetsko prvenstvo u nogometu. Najveći tehničko-produkcijski dosezi ostvareni su realizacijom posebnih sportskih projekata.

Preuzmi tiskano izdanje

PDF, 25 MB

Tiskano izdanje leksikona