Leksikon radija i televizije

Natrag

radiotelevizijski servisi proistekli iz sustava JRT-a

Radiotelevizijske kuće koje su bile u sustavu → JRT-a uglavnom su nastavile samostalno djelovati i razvijati se. Tomu je pogodovala i činjenica da je TV proizvodnja u SFR Jugoslaviji bila decentralizirana, a JRT nije bio proizvođač programa nego, po načelu federativnog ustroja, koordinacijsko tijelo RTV centara, koje je dogovaralo razmjenu programa, usuglašivalo programske sheme te organizaciju praćenja velikih programskih projekata. Od samoga početka emitiranja programa u Jugoslaviji su se po republikama i autonomnim pokrajinama razvijali RTV sustavi. Unutar sustava republičkih radiotelevizija formirali su se najprije → RTV Zagreb, RTV Beograd i RTV Ljubljana, a potom RTV Sarajevo, RTV Skoplje, RTV Titograd, RTV Novi Sad i RTV Priština. Ta činjenica i autonomnost u radu pomogla je i Radioteleviziji Zagreb da 1990. istakne svoju samostalnost i preimenuje se u Hrvatsku radioteleviziju (HRT). To je 1990. učinila i Radiotelevizija Ljubljana, koja mijenja naziv u RTV Slovenija. Radiotelevizija Slovenija (RTV SLO) javni je servis sa sjedištem u Ljubljani. Upravlja trima nacionalnim i dvjema regionalnim TV postajama (TV Maribor i TV Koper/Capodistria) te trima nacionalnim i četirima regionalnim radijskim postajama. Financira se najvećim dijelom iz pretplate, a u manjem dijelu iz oglašavanja i drugih vrsta komercijalne djelatnosti. Radiotelevizija Srbije (RTS) djeluje pod tim imenom od 1992. U sustavu ima dva javna servisa – Radioteleviziju Srbije i Radioteleviziju Vojvodine (RTV). RTS čine tri TV i četiri radijska programa, a RTV dva TV i tri radijska. Nakon pokušaja u 2015. da se televizija financira iz proračuna, 2016. ponovo se uvodi pretplata kao taksa za javni medijski servis. Obveznik plaćanja svaka je fizička i pravna osoba koja ima brojilo za potrošnju električne energije po stambenoj jedinici, odnosno poslovnom prostoru. Od 2016. javni servisi dijelom se financiraju i iz državnoga proračuna. Radiotelevizija Vojvodina (RTV) javni je radiodifuzijski servis sa sjedištem u Novom Sadu, nastala iz RTV Novi Sad (RTNS), čije su predratne lokacije uništene u bombardiranju NATO-a 1999; kao regionalni javni RTV servis građana Autonomne Pokrajine Vojvodine regulirana je 2006. Emitira radijski, TV i multimedijski servis. Program emitira na srpskom jeziku na RTV 1 te na jezicima devet nacionalnih manjina (mađarskom, rumunjskom, hrvatskom, romskom, rusinskom itd.) na RTV 2. Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine koji se sastoji od triju zasebnih RTV servisa: Bosanskohercegovačke radiotelevizije (BHT 1, BH radio 1) i Radiotelevizije Federacije Bosne i Hercegovine – RTVFBiH (Federalna televizija, Federalni radio) za entitet Federacije Bosne i Hercegovine te Radiotelevizije Republike Srpske (RTRS, Banja Luka) za entitet Republike Srpske. Sva tri javna servisa financiraju se dijelom iz pretplate koja se naplaćuje uz račun za telefon. BHRT nastao je na temeljima RTV Sarajeva (RTVSa), koji je početak ratnih sukoba 1992. dočekao s izgrađenom infrastrukturom za produkciju i emitiranje triju radijskih i triju TV kanala. Za vrijeme rata dio ljudi i opreme završio je na području pod srpskom vlašću, a veliki je dio infrastrukture i opreme uništen. Nakon završetka rata i potpisivanja Daytonskoga sporazuma 1995. popravlja se uništena infrastruktura nužna za funkcioniranje RTV sustava na razini cijele BiH. Uz pomoć donacija Ureda visokoga predstavnika (engl. akr. OHR) i Europske komisije uspostavlja se mreža za TV emitiranje te se 2000. uspostavlja Javni radiotelevizijski servis BiH (PBSBH), poslije preimenovan u BHRT. Radio i televizija Crne Gore (RTCG) nastala je na temeljima RTV Titograd (RTT). Emitira dva radijska i dva zemaljska kanala te jedan satelitski TV kanal. Nakon osamostaljenja Crne Gore 2006. RTCG postaje članom EBU-a. Zbog problema s naplatom pretplate ukinuo je taj model naplaćivanja te se danas najvećim dijelom financira iz državnoga proračuna. Po sadašnjem zakonu dobiva 1,2% sredstava općih proračunskih prihoda, pa je financiranje izravno povezano s financijskom situacijom u zemlji. Makedonska radiotelevizija (MRT) osnovana je 1993. na temeljima Radiotelevizije Skopje (RTSk). Emitira jedan radijski te tri zemaljska i jedan satelitski TV kanal; prvi 24 sata emitira program na makedonskom jeziku, a drugi na jezicima manjina (14,5 sati na albanskom, a ostatak na turskom, romskom, srpskom, bošnjačkom i vlaškom). Treći (MRT Sobraniski kanal) emitira sjednice parlamenta. Financira se iz pretplate koja iznosi 2,5% prosječne plaće u Makedoniji, a dio daje država. Radiotelevizija Kosova (RTK) dijelom se naslanja na Radioteleviziju Priština (RTP). Uspostavljena je 1999. Memorandumom o razumijevanju između EBU-a i OESS-a. Emitira zemaljski i satelitski TV program te dva radijska programa: Radio Kosova i Radio Kosova 2. RTK proizvodi i emitira na albanskom, srpskom, turskom, bošnjačkom i romskom jeziku. Javni servis financira se iz državnoga proračuna (0,7%).

Preuzmi tiskano izdanje

PDF, 25 MB

Tiskano izdanje leksikona