Leksikon radija i televizije

Natrag

računalna mreža

sustav namijenjen komunikaciji, odnosno razmjeni podataka između računala. Prvu udaljenu komunikaciju među uređajima koji su izvodili instrukcije ostvario je G. Stibitz 1940. J. C. R. Licklider, radeći u agenciji ARPA, povezao je 1962. računala u radnu grupu, koju je nazvao “intergalaktička mreža”, što je bila prethodnica ARPANETA. U Darmouthu je 1964. razvijen sustav za distribuirane korisnike velikih računalnih sustava. Iste godine na MIT-u u suradnji s General Electric i Bell Labs iskorišteno je računalo DEC PDP-8 za upravljanje telefonskom centralom. P. Baran objavio je 1968. mrežni sustav utemeljen na razmjeni paketa podataka, a 1969. proradila je, brzinom od 50 kbit/s, mreža ARPANET, koja je povezivala četiri sveučilišta. To je bio put prema današnjemu internetu. Računalne mreže mogu biti lokalne (LAN, od engl. Local Area Network) i mreže širokog područja (WAN, od engl. Wide Area Network). Krajnji uređaji u mreži jesu oni koji su ishodište ili odredište podataka. U trenutku pokretanja komunikacije ishodišni uređaj rabi adresu odredišnog uređaja kako bi odredio kamo se podatci šalju. Uz krajnje uređaje postoje i tzv. uređaji posrednici, koji izgrađuju jezgru mreže, a njihovim se korištenjem omogućuje prijenos podataka – to su preklopnici, usmjernici, koncentratori, vatrozidi i dr. Pravila komunikacije na mreži definiraju se standardiziranim mrežnim protokolima. Uređaji su u mrežu povezani različitim vrstama kabela (npr. UTP, STP, optički) ili bežično. Bežična lokalna mreža (WLAN, WiFi) jest računalna mreža koja koristi radioprijenos za povezivanje dvaju mrežnih uređaja. HRT od početka 1990-ih sustavno razvija i rabi računalnu mrežu HRTnet, a 2004. puštena je u rad posebna računalna mreža za proizvodnju radijskoga i TV programa pod nazivom TEHNET. Danas je TEHNET okosnica za digitalnu proizvodnju na kojoj se nalazi više međusobno povezanih proizvodnih sustava i uređaja.

Preuzmi tiskano izdanje

PDF, 25 MB

Tiskano izdanje leksikona