Leksikon radija i televizije

Natrag

medijski pluralizam

prikazivanje raznolikosti političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih gledišta i interesa. Konstitutivno obilježje demokratskoga tipa masovnih medija i jedan od najvažnijih ciljeva medijske politike, odnosno nuždan preduvjet za službu u interesu javnosti. O stupnju pluralizma ključno ovisi društvena kvaliteta i ostvarivanje društvene uloge medija. Pritom se kao opći indikator funkcionalnosti toga načela u pojedinom medijskom sustavu često uzima zastupljenost manjinskih društvenih skupina. Država je pozvana osigurati strukturalnu raznovrsnost (“pluralizam institucija i vlasništva”) medijskoga sustava (sloboda nakladništva, supostojanje privatnoga i javnoga vlasništva, poticanje vlasničkoga i uređivačkoga pluralizma te neovisnost medija u političkom sustavu, a osobito odijeljenost države od nadzora javnih medija). Međutim, umjesto prave emancipacije javnoga komuniciranja u medijima je uglavnom izmijenjena tek paradigma moći: ulogu države u kontroli medija preuzele su korporacije. Stoga pluralizam ponajviše ugrožava proces koncentracije medija. Umjesto da poveća raznovrsnost medijske ponude, tržište dugoročno vodi njezinu sužavanju na sadržaje i oblike koji se najbolje prodaju, a društveno se vrijedni nekomercijalni sadržaji marginaliziraju. Novija empirijska istraživanja pokazala su da privatni elektronički mediji u razvijenim europskim zemljama što se tiče raznovrsnosti sadržaja i formi programa znatno zaostaju za produkcijom javnih radiotelevizija, što potkrepljuje trajnu važnost modela javnoga servisa. Medijski pluralizam ne oslanja se samo na demokratski ideal participacije građana u javnim poslovima nego i na samorazumijevanje društvene uloge novinarstva, stoga uvelike ovisi i o profesionalno-etičkoj osposobljenosti struke (samoregulacija). U Hrvatskoj se medijski pluralizam potiče kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Preuzmi tiskano izdanje

PDF, 25 MB

Tiskano izdanje leksikona