Leksikon radija i televizije

Natrag

lokalni radio/lokalna televizija

radijske i TV postaje koje emitiraju program na razini nižoj od državne (nacionalne). Lokalne radijske postaje u Hrvatskoj počele su emitirati u sastavu Državnoga zavoda za krugovalnu službu, u Dubrovniku 1942. te u Osijeku 1943. Potom su počele emitirati i prve lokalne radiopostaje antifašističkoga pokreta: u Osijeku (travanj 1945), Dubrovniku (listopad 1944) te Splitu (travanj 1945). Nakon II. svjetskog rata osnovani su Radio Varaždin (srpanj 1945) i Radio Rijeka (rujan 1945). Početkom 1970-ih, u razdoblju Hrvatskoga proljeća, djelovalo je više od 60 lokalnih radiopostaja, od kojih su mnoge nakon njegova gušenja bile na udaru represije. U izvještaju CK SKH O prodoru nacionalizma objavljeno je da je “osvajanje lokalnih listova i radiostanica bio jedan od važnih zadataka nacionalističkih snaga u ostvarivanju njihova globalnog strategijskog plana razbijanja socijalističke Jugoslavije i izdvajanja Hrvatske”. Za raspada Jugoslavije početkom 1990-ih u Hrvatskoj je djelovalo 57 lokalnih (općinskih) radiopostaja, a 27 ih je prestalo emitirati. Razgranat sustav lokalnih postaja pokazao se učinkovitim i svrsishodnim tijekom Domovinskoga rata, napose u gradovima najviše izloženima agresiji (Vukovar, Zadar, Dubrovnik, Vinkovci, Osijek); pritom su postaje okupiranih gradova program emitirale iz drugih mjesta (HR Vukovar iz Vinkovaca, HR Baranja Beli Manastir iz Osijeka, Radio Petrinja iz Siska, Radio Slunj iz Karlovca, Radio Drniš iz Unešića). Obavljajući profesionalne zadatke poginulo je 12 novinara, snimatelja i tehničara. Uništeni su i mnogi odašiljači HRT-a, a brzo ustrojen sustav prebacivanja signala i umrežavanja lokalnih postaja u nekoliko prstena (Radio Sljeme povezao je ukupno 55 lokalnih postaja u zajedničku emisiju S domovinskih ratišta) bio je moguć zbog stvaranja pričuvnih lokacija i tehničke osnove za emitiranje u izvanrednim okolnostima. Nakon Domovinskoga rata broj se lokalnih postaja nastavio povećavati, iako još nisu riješena mnoga pitanja njihova vlasništva i neovisnog djelovanja. Oko 70% lokalnih radijskih postaja u to je vrijeme djelomično ili u potpunosti u vlasništvu lokalne samouprave. Zakonom o elektroničkim medijima (2003) kvalitetnije se uređuje djelovanje i nadzor nad programom lokalnih radija i televizija koje provodi Vijeće za elektroničke medije, a njihovi programi potiču se iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Krajem 2008. emitiralo je 155 lokalnih radiopostaja s općinskom, gradskom, županijskom i regionalnom koncesijom, a lokalna samouprava ima sve manje vlasničkoga udjela. Iako su i prije postojali određeni oblici umrežavanja, 2010. dolazi do stvaranja jakih programskih mreža, kao što su Totalni FM i Soundset, u kojima je osim programskoga došlo i do vlasničkoga povezivanja. Posljednjih nekoliko godina na broj lokalnih radiopostaja negativno utječu smanjeni prihodi od oglašavanja, te je zbog vraćanja ili oduzimanja koncesije početkom 2016. djelovalo njih 141. Lokalne televizije djeluju od kraja 1980-ih (OTV, danas Jabuka TV). TV Marjan iz Splita djeluje još od 1984, ali dozvole za rad usklađuje tek početkom 1990-ih. Postupak dobivanja licenci i uvjeti rada u početku su određeni Zakonom o telekomunikacijama (1994), a od 2003. Zakonom o elektroničkim medijima. Procesom digitalizacije televizijskog emitiranja u RH gotovo sve televizije povećavaju svoja koncesijska područja te sad pokrivaju digitalne regije. Usprkos tomu smanjeni prihodi od oglašavanja i povećani troškovi odašiljanja doveli su do gašenja dviju televizija (Gradska televizija, Zadar i TV Plus, Zagreb), pa početkom 2016. djeluje njih 20.

Preuzmi tiskano izdanje

PDF, 25 MB

Tiskano izdanje leksikona