Leksikon radija i televizije

Natrag

humoristične emisije programa JRT-a

Od 1966. ustalio se stalni udarni termin nedjeljom nakon Dnevnika, u kojem su sve televizije na govornom području hrvatskoga i srpskoga jezika preuzimale humorističnu emisiju. S proizvodnjom humorističnih igranih serija prva je uspješno počela TV Beograd, proizvevši Servisnu stanicu (1959–60; režija R. Lola Đukić, scenarij N. Novak), koja je emitirana uživo iz studija i nije sačuvana. Glavni je lik konobar Raka koji radi na servisnoj postaji uz cestu, gnjaveći svoje osoblje te stalne i povremene goste. Oko M. Aleksića u ulozi Rake okupili su se vrhunski beogradski komičari među kojima i M. Petrović Čkalja kao kuhar. Servisna stanica najavila je kasnije humoristične serije istoga redateljsko-scenarističkog tandema u kojima su glavni likovi mali ljudi koji imaju problema sa sustavom, humor ima elemente blage satire na samoupravljanje i birokraciju (Muzej voštanih figura, Ogledalo građanina pokornog, Licem u lice, Crni sneg), i u kojima su nastupali vodeći beogradski komičari M. Aleksić, Lj. Tadić, Đ. Milaković, O. Ivanović i V. Ilić-Đukić čije su interpretacije omogućivale snažnu gledateljsku identifikaciju s likovima. N. Novak scenarist je i humoristične TV serije Pozorište u kući, snimljene u pet ciklusa i 88 epizoda 1972–84, a koja prikazuje komične situacije triju naraštaja obitelji koji žive u zajedničkom stanu, pri čemu se humor temelji na sukobu generacija te građanskoga i provincijalnoga, kao i svakidašnjim problemima srednje klase. Snimljena su i dva remakea serije, u Srbiji 2007. pod izvornim naslovom, a u Hrvatskoj kao Kazalište u kući (2006–07). TV Beograd je prikazala i niz uspješnih humorističnih serija drugih autora, među kojima su Parničari D. Savkovića (1967), Muzikanti Ž. Lazića (1969), s popularnim likom romskoga glazbenika Burduša, Građani sela Luga Ž. Lazića (1972); sve tri režirao je D. Lazić. Izniman uspjeh postigla je i serija Kamiondžije, emitirana 1973. Scenarist je bio G. Mihić, a glavne uloge su tumačili M. Petrović Čkalja i P. Vuisić kao vozači kamiona. Kultna humoristična serija Grlom u jagode (1976) privukla je ponajprije mlade gledatelje, koji su se poistovjetili s likovima. Scenarij su napisali S. Karanović i R. Grlić, a režirao S. Karanović. U deset epizoda serija prati život Bane Bumbara (B. Živković) 1960–69, od upisa u srednju školu do diplome. Svaka epizoda uvodi u priču pregledom događaja godine iz vizure glavnoga lika, što tu seriju čini i svojevrsnim dokumentom vremena. Bolji život posljednja je humoristična serija koja se emitirala u zajedničkom terminu za televizije u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Scenarij potpisuju S. Pavić i Lj. Pavić, a režirali su A. Đorđević, M. Vukobratović i A. Đukić. Serija u 82 epizode prati beogradsku obitelj Popadić, koju čine otac, majka i troje djece, duhovito prikazujući njihove borbe s problemima u životu. Serija se emitirala u prvom ciklusu 1987–88. te u drugom 1990–91. Iako je TV Beograd bila najprepoznatljivija po humorističnim serijama, i ostale su televizije u sustavu JRT-a proizvele neke uspješne primjere žanra. Prva humoristična serija TVZ-a koja je stekla iznimnu popularnost na teritoriju čitave Jugoslavije bilo je Naše malo misto (1970-01; režija D. Marušić, scenarij M. Smoje), koja humorom prožima prikaz tipičnih likova i mentaliteta maloga dalmatinskog mjesta. Vrlo gledana humoristična serija na hrvatskom jeziku, odnosno kajkavskom narječju, bili su i Gruntovčani (1975; režija K. Golik, scenarij M. Kerstner), a treći golem uspjeh TVZ-a među publikom cijele Jugoslavije ostvarilo je Velo misto (1980–81; redatelj J. Marušić, scenarij M. Smoje), sa spojem komičkih i izrazitijih dramskih konponenetni. TV Sarajevo proizvela je 1970. humorističnu seriju Karađoz, koja smješta likove u vrijeme turske vladavine. Serija je bila vrlo dobro primljena u Bosni i Hercegovini, ali manje u drugim dijelovima Jugoslavije. Najveću popularnost i gledanost imala je kultna humoristična serija Top lista nadrealista, koja je počela kao rubrika u radijskoj emisiji Primus na Radio Sarajevu 1981, a na TV-u 1984. i koju su činili skečevi u nekim elementima nalik britanskoj seriji Leteći cirkus Montyja Pythona, uz satirične aluzije na politička zbivanja. Jezgru komičarske grupe Top lista nadrealista činili su N. Janković (dr. Nele Karajlić), M. Srdić (Elvis J. Kurtović), Sejo Sexon, B. Đurić i Zenit Đozić. Serija se emitirala s prekidima do 1991. Jednu od kultnih serija na području Jugoslavije proizvela je i TV Titograd: Đekna još nije umrla, a ka’će ne znamo (1988) humoristična je serija redatelja Ž. Nikolića (suscenarist s M. Karadžićem) koja u 12 epizoda prati život crnogorske obitelji u zabačenom selu, uz duhovito eksploatiranje stereotipa o Crnogorcima i patrijarhalnosti.

Preuzmi tiskano izdanje

PDF, 25 MB

Tiskano izdanje leksikona