Leksikon radija i televizije

Natrag

Glazbeni program HTV-a

produkcijski dio HTV-a koji proizvodi glazbene sadržaje različitih žanrova. Čini to u obliku samostalnih tematskih emisija, glazbeno-govornih serija, pojedinačnih emisija i prijenosa. Intenzivnije se glazba počela emitirati početkom 1960-ih, ponajprije pojedinačnim opernim prijenosima iz Zagreba, ali i s festivala, osobito s Dubrovačkih ljetnih igara. Od 1967. pod naslovom Operna scena HNK prenosi se niz predstava sa zagrebačke operne pozornice (urednik i voditelj N. Turkalj). Ta je praksa potrajala i sljedećih desetljeća, pa je tako sačuvan niz vrijednih dokumenata o izvedbama i praizvedbama kapitalnih djela hrvatskih autora (V. Lisinski: Porin, M. Kelemen: Novi stanar, J. Gotovac: Ero s onoga svijeta, B. Bersa: Oganj, J. Hatze: Povratak, B. Papandopulo: Marulova pisan, F. Parać: Judita). Istodobno se vodi računa i o koncertnoj aktivnosti, osobito hrvatskih umjetnika. Pokreću se serije emisija pod naslovom Mali komorni koncert (M. Raukar) i Po izboru (V. Seljan) te niz pojedinačnih emisija o hrvatskim stvarateljima. Tijekom 1970-ih, uz redovite prijenose iz koncertnih dvorana i opernih pozornica te s festivala, afirmiraju se tematske serije, emitiraju se ciklusi Beethovenove sonate i Hrvatska klavirska glazba (S. Midžić). Popularnost je stekla i serija spot emisija Odabrani trenutak (M. Raukar). Mnogi hrvatski suvremeni autori bili su tema pojedinačnih emisija 1970-ih i 1980-ih (M. Kelemen, R. Radica, D. Kempf, M. Ruždjak). Posebno mjesto imaju emisije antologijskog značenja posvećene Lovri pl. Matačiću i njegovu tumačenju simfonija L. van Beethovena (S. Midžić), kao i serija posvećena hrvatskim povijesnim orguljama (L. Šaban). Tih su desetljeća sustavno praćeni svi značajni festivali u zemlji, od Dubrovnika do Varaždina, započinje rad na portretima hrvatskih reproduktivnih glazbenika koji će se produljiti i u 21. st. Nastojeći zadržati što višu razinu informativnosti, u ponekim se godinama rade i emisije poput Glazbenog mjesečnika (A. M. Dorichich), koja je iscrpno izvještavala o aktualnim događajima u glazbenom životu. U novije vrijeme to čine prilozi o glazbi u emisiji Vijesti iz kulture (M. Toljan). Sa sličnom je zamišlju 1992. pokrenuta emisija Opera box D. Siriščevića, koja se redovito emitira više od dva desetljeća. Uz brojne autorske emisije neprestance se prati djelatnost glazbenih ansambala HRT-a, snimaju i emitiraju koncerti njihovih redovitih sezona. Glazbeni program HTV-a prikazuje i inozemne programe, prigodne koncerte velikih europskih orkestara, izvatke iz inozemnih opernih produkcija, glasovitu seriju emisija za mlade L. Bernsteina. Za razliku od tzv. ozbiljne glazbe na području drugih glazbenih žanrova teže je odrediti granice pojedinih emisija, jer je glazba bila i jest uključena u mnoge emisije kojima glazba nije jedina tema, primjerice, mozaični TV magazin (M. Bogliuni), Videofon (M. Brajević), Subotom uvečer, Nedjeljno popodne (S. Hum), Svjetla pozornice (V. Grgin), Riznica (M. Sedmak) i sl. Sustavno su se prenosili svi važniji festivali zabavne (Zagreb, Opatija, Split) i glazbe skladane u tradicijskoj maniri (Krapina, Omiš, Požega, Pitomača, Rijeka). Od 1994. HTV je aktivan, prvo kao utemeljitelj, poslije i producent dodjele Hrvatske diskografske nagrade Porin. Mnogo je pozornosti posvećeno i portretima hrvatskih autora, posebno izvođačima zabavne glazbe. Niz emisija bavio se isključivo glazbom laganijih žanrova; Dobra večer – sve bilo je muzika (M. Bogliuni, V. Grgin), Muzički album i Stereovizija (Ž. Černjul), Cro Session (Z. Varošanec), Fluid i Zlatni gong (A. Kostadinov) i dr. Prilozi tradicijske glazbe mahom su činili i čine sastavnicu većih mozaičnih cjelina, npr. emisija Lijepom našom ili su posrijedi prijenosi nastupa folklornih plesnih i vokalnih ansambala. S tog je područja važno spomenuti emisije Večer za tamburu i Susret na žici (B. Potočnik) te Etnokajda (Ž. Barba). Prva TV emisija, posvećena jazz glazbi na hrvatskoj (i jugoslavenskoj) televiziji bila je Jazz scena, prikazivana 1962–63. jednom tjedno, prije središnjega Dnevnika. Predstavila je brojne domaće glazbenike i sastave. Na prvom JRT-ovu festivalu u Bledu nagrađena je u kategoriji kratkih emisija. Idejni pokretač, urednik i voditelj bio je M. Mazur, redatelji A. Miladinov i Z. Zlatar, a urednik redakcije S. Bjelousov. Od ranih 1980-ih i jazzu se posvećuje više pozornosti. Nekoliko se serija afirmiralo kvalitetom: Zašto volim jazz (K. Savin), Jazz Club i Priča o jazzu (B. Petrović), a pri kraju 1980-ih počinje s autorskim radom D. Vrdoljak u emisiji Dobro jutro, jazzeri (K. Savin). Najdugovječniji TV program posvećen jazzu jest emisija Vrijeme je za jazz (ur. Ž. Černjul, M. Pović Jagarinec), koja neprekidno traje od 1995.

Preuzmi tiskano izdanje

PDF, 25 MB

Tiskano izdanje leksikona