Leksikon radija i televizije

Natrag

digitalizacija televizijskog emitiranja u Hrvatskoj

proces prelaska s analognoga na digitalno emitiranje, čime se omogućuje pokretanje novih zemaljskih digitalnih TV kanala, bolja kakvoća TV signala i prijam bez smetnji te nove usluge, kao što su elektronički programski vodič (EPG), interaktivne usluge (HbbTV) ili televizija visoke kvalitete (HDTV). Bolja iskoristivost radiofrekvencijskoga spektra omogućuje digitalnu dividendu. Tehnička osnova utvrđena je međunarodnom raspodjelom radijskih frekvencija za potrebe digitalnoga zemaljskog odašiljanja RTV programa na ITU Regionalnoj radiokomunikacijskoj konferenciji u Ženevi 2006. Kao krajnji rok za prestanak emitiranja analogne zemaljske televizije u Europi utvrđen je 17. VI. 2015, a Europska komisija predložila je zemljama članicama da to naprave do početka 2012. Implementacija se u Hrvatskoj odvijala 2001–10. preko eksperimentalnog emitiranja digitalnoga TV signala s lokacija Sljeme i Zagreb-Prisavlje te u većim gradovima (2002), formiranjem DVB foruma s predstavnicima ključnih dionika uz izradbu nacionalne strategije prelaska s analogne na digitalnu televiziju (2005), pilot-projektom Digitalna Istra (2007) kao prvoga područja s mogućnošću digitalnoga prijma TV programa zbog dugogodišnje izloženosti smetnjama u prijmu hrvatskih TV kanala u analognoj tehnologiji. Strategija prelaska s analognoga na digitalno emitiranje televizijskih programa u RH, dokument kojim je predviđen potpuni prelazak s analognoga na digitalno emitiranje do 31. XII. 2010, usvojena je 2008. Prelazak je predviđen u devet faza po digitalnim regijama, uz subvenciju za kupnju digitalnih prijamnika osobama koje plaćaju RTV pristojbu. Istodobno je emitiran TV program u analognoj i digitalnoj tehnologiji (engl. simulcast) kako bi se gledateljima dalo dovoljno vremena za nabavku opreme potrebne za prijam digitalnoga signala. Proces je na razini Hrvatske vodila Radna skupina za koordinaciju prelaska, formirana 2009. pod nadzorom Središnjega državnog ureda za e-Hrvatsku. Odašiljači i veze (OIV) 2009. postaju mrežni operator dvaju DVB-T multipleksa (MUX A i MUX B) te počinje provedba informativno-obrazovne kampanje DTV za sve. Gašenje analognih TV odašiljača počelo je 26. I. 2010, prvo u Istri (digitalna regija D5), a završilo je 5. X. 2010. u Zagrebu (digitalna regija D4). Svečanost simboličnog obilježavanja prelaska održana je u Jurišićevoj 4, u istoj dvorani u kojoj je 1956. počelo analogno emitiranje TV programa. Dovršetkom procesa ostvarena je pokrivenost MUX A mreže digitalnim TV signalom od preko 98% te MUX B mreže od preko 95% stanovništva. Hrvatska je time postala 14. zemlja u svijetu koja je završila prelazak na digitalnu zemaljsku TV. Prema ITU podatcima do studenoga 2015. prelazak je ostvaren u 52 zemlje svijeta. Odašiljači veze 2010. postaju operator i trećega DVB-T multipleksa (MUX D), kombiniranog nacionalno-regionalnog i lokalnog multipleksa, koji je omogućio da, gašenjem analognih odašiljača nacionalnih televizija, lokalne i regionalne televizije počnu s digitalnim emitiranjem. Tijekom 2011. gase se analogni odašiljači lokalnih i regionalnih televizija, rješava se pitanje “analognih otoka”, područja koja su nakon gašenja analognoga TV signala ostala bez mogućnosti prijma digitalnoga TV signala. Zadnji analogni otok, TV pretvarač Maranovići, ugašen je 3. X. 2011, čime je i formalno prestalo analogno TV odašiljanje u Hrvatskoj. Za gledatelje digitalna je televizija uz ostalo donijela preko 50 TV kanala dostupnih preko naplatne televizijske platforme te sedam novih nacionalnih TV kanala dostupnih preko besplatne zemaljske TV platforme. TV nakladnicima digitalizacija je donijela povećanje pokrivenosti signalom te priliku za proizvodnju dodatnih sadržaja i kanala.

Preuzmi tiskano izdanje

PDF, 25 MB

Tiskano izdanje leksikona