Leksikon radija i televizije

Natrag

Bojanić, Ivo

novinar i urednik (1928-2016). Za II. svjetskoga rata uređivao partizanske listove Omladinska riječ i Naš list, poslije rata glavni urednik Horizonta i Omladinskoga borca; jedan je od pokretača i glavnih urednika časopisa za društvena pitanja Naše teme. Bio je saborski zastupnik 1966–69. Na TVZ-u glavni urednik 1958–59. te 1963–72. generalni direktor RTZ-a. Razdoblje njegova mandata bitno je i plodno u povijesti hrvatskoga radija i televizije u razvojnom, profesionalnom, kulturnom i političkom pogledu. Od projekata ostvarenih s vodstvom Radija među najvažnijima su reforma programa i ustroja RZ-a 1963–64, kojom su osnovani II. i III. program, zatim referendum iz 1966. kojom je trajno razriješena problematika financiranja i statusa regionalnih postaja RTZ-u, u sastavu kojega su tada bili Radio Dubrovnik i Radio Osijek, a pridružili su im se Radio Pula, Radio Rijeka i Radio Split te 1971. Radio Zadar. Ponovnim osnivanjem Radio Sljemena te pokretanjem emisije Radio Jadran u okviru II. programa, kao stjecišta svih regionalnih postaja, stvoreni su uvjeti za dnevni protok i razmjenu informacija u svim dijelovima Hrvatske i podizanje informativne uloge RZ-a. Zastupajući ustavno načelo federalističkog ustrojstva države, učinkovito se zalagao za ravnopravnost i nacionalni, kulturni i jezični identitet republičkih i pokrajinskih postaja. U suradnji s vodstvom Televizije ostvario je znatan rast proizvodnje, kvalitetnu razinu programa i privlačnost dramskih, zabavnih i drugih emisija, a radi jačanja informativno-političke funkcije osnovani su novi TV centri i dopisništva u većim hrvatskim gradovima te u nekoliko europskih metropola. Za njegova je mandata 1. X. 1968, deset godina nakon ukidanja, ponovo započelo emitiranje samostalnog Dnevnika TVZ-a, čime je na informativno-političkom i jezičnom planu naglašena posebnost Hrvatske u okviru jugoslavenske federacije. Posebno je skrbio o tehničkom i tehnološkom napretku, opremio je RTZ novom studijskom i prijenosnom opremom. Potkraj mandata osigurao je zemljište i pripremio projekt za gradnju RTV doma na sjevernoj obali Save. Znatan je napredak ostvario u gradnji sustava usmjerenih veza i novih odašiljačkih RTV objekata na Biokovu, Ćelevcu, Labinštici, Ličkoj Plješivici i Srđu te u Belju, Tovarniku, Zadru i dr. Surađivao je s velikim europskim RTV kućama, BBC-jom, ZDF-om i dr. te primjenjivao njihova iskustva. Dijelio je ideje Hrvatskog proljeća o demokratskim reformama i nacionalnoj ravnopravnosti, pa je 1972. bio prisiljen odstupiti s dužnosti, nakon čega je, izopćen iz javnoga života, radio u analitičkim službama RTZ-a do prisilnog umirovljenja 1977. U svibnju 1971. dobio je nagradu za životno djelo Otokar Keršovani Društva novinara Hrvatske (danas Hrvatsko novinarsko društvo), da bi 1972. bio doživotno isključen iz društva, s obrazloženjem da je odgovoran za prodor nacionalizma i liberalizma u programe RTZ-a. U prigodi proslave 80. obljetnice HR-a i 50. obljetnice HTV-a 2006. dobio je Orden Reda Stjepana Radića za zasluge i stradanje u borbi za nacionalna i socijalna prava i razvitak hrvatskog naroda.

Preuzmi tiskano izdanje

PDF, 25 MB

Tiskano izdanje leksikona